Redoslijed propusta u nadzoru

Sutkinja Ika Šarić aktualizira o prave odgovore sutkinja Šarić dobit će sučeljavanjem izjava Čede Maletića iz HNB-a i Janeza Uraniča, koji je revidirao frizirana financijska izvješća.

Samo jedna zgrada unutar TŽV-a Gredelj neće se smjeti rušiti prilikom uređivanja vrijednog tvorničkog kompleksa, jer je nedavno trima zgradama izmijenjen status spomenika kulture. Na pitanje kako i zbog čega su navedene građevine skinute s popisa spomenika kulture i je li to učinjeno na traženje novog kupca atraktivnoga tvorničkog zemljišta nismo uspjeli dobiti odgovor od gradonačelnika Milana Bandića, koji je lopticu odgovornosti prebacio na Zavod za zaštitu spomenika kulture, dok je pročelnica Zavoda Doris Kažimir kazala da je sustav zaštite izmijenjen na traženje Gredelja.

• Hrvatsko vijeće za kulturna dobra promijenilo je sustav zaštite za tri zgrade Gredelja, s A na B, jer se pokazalo da su navedene tri tvorničke zgrade u prilično lošem stanju pa se sada ne preporučuje cijelovito očuvanje tih zgrada – objasnila je Doris Kažimir, ne želeći komentirati zašto je to učinjeno baš sada kad je Grad Zagreb za 15 hektara Gredeljova zemljišta platio 88 milijuna eura.

Bivši prvi čovjek Mercatora Zoran Janković najavio je kandidaturu za prvog čovjeka glavnog grada Slovenije. Izborni stožer vodi mu suradnik iz Mercatora Aleš Čerin. Desnica već traži protukandidata. U Novoj Sloveniji Andreja Bajukova priznaju da je Jankovićeva kandidatura utjecala na izbor kandidata iz vladajuće stranke, koji mora biti bolji od njega. U Janšinu SDS-u, pak, upozoravaju da to što je dobar direktor još ne znači da će biti i dobar gradonačelnik. Za analitičara Mileta Šetinca Jankovićev je adut politička nepristranost kojom će pokušati ostvariti koncept uspješnog menadžera u gradskoj vlasti. Njegovi protivnici pokušat će oslabiti njegov utjecaj na biračko tijelo koristeći se glasnimama da je kao direktor Mercatora zloupotrebljavao to poduzeće za svoje interese. Zoran Janković sâm će financirati svoju predizbornu kampanju.

Tržnice Grada Zagreba smanjile su cijenu najma za štandove Udruzi Hrvatski suvenir koja je prošli vikend na središnjem zagrebačkom trgu organizirala Prvi sajam hrvatskog suvenira. Nakon izostanka potpore Grada, Turističke zajednice, Hrvatske obrtničke komore te zagrebačkoga gradonačelnika, gradska tvrtka odlučila je dati svoj doprinos poticanju proizvodnje hrvatskih proizvoda i suvenira pa je organizatoru umjesto osam tisuća, koliko je prema cjeniku stajala ta usluga, za štandove naplatila samo tisuću kuna.

Prave odgovore na svoja pitanja sutkinja Šarić će dobiti na idućim ročištima sučeljavanjem izjava Čede Maletića, direktora Direkcije za nadzor banaka (sada vicegubernera HNB-a) i Janeza Uraniča, revizora KPMG Croatia d.o.o., koji je revidirao frizirana financijska izvješća Riječke banke.

Nakon izbijanja afera Slavko Linić, tadašnji potpredsjednik Vlade, pokušao je svu odgovornost za krizu Riječke banke svaliti na revizore KPMG Croatia d.o.o., i čak najavio podnošenje zahtjeva za naknadu štete zbog pogrešne revizorske ocjene. No, kad bi se temeljito istražila moguća odgovornost zbog propusta u nadzoru poslovanja Riječke banke, prije revizora vodeća na listi odgovornih bila bi služba interne kontrole Riječke banke i Uprava banke (uključivo i Nadzorni odbor). Iza njih na listi odgovornih slijedila bi Direkcija bonitetne kontrole, odnosno HNB. U ovom slučaju, prije revizora, na listi odgovornih bila bi i Državna agencija za sanaciju banaka, jer ta je agencija u postupku privatizacije Riječke banke previdjela skrivene gubitke.

Čedo Maletić će svojim izjavama pokušati ‘obraniti’ položaj HNB-a, kojem je u aferi Riječke banke nadležno Državno odvjetništvo povjerilo dio istrage, umjesto da je istražilo zašto HNB nije postupio sukladno pravilima Bank for International Settlements iz Basela (banka središnjih banaka) i anonimna pisma dostavio nezavisnom revizoru te banke. A Janez Uranič će, naravno, pokušavati dokazati da revizijom friziranih financijskih izvješća nije bilo moguće otkriti gubitke budući da je služba HNB-a skrivala za nadzor banaka bitne činjenice.

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka u srijedu je predstavilo Uredbu o dodjeli koncesija za javni prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu. – Osnovna novina je koncesioniranje svih linija. Riječ je o 52 koncesijama koje su važne za državu i koje će brodari dobiti putem natječaja. Natječaj za dodjelu koncesija raspisivat će Agencija za obalni linijski pomorski promet, koja je ovih dana i osnovana u tu svrhu. Za prvi 14 brzobrodskih linija natječaj će biti raspisan ove godine, a za ostale u sljedećih pet godina. Svaku liniju nadzirat će jedan brodar koji će morati ispunjavati određene uvjete da bi pristupio natječaju – rekao je državni tajnik za more Branko Bačić. Dodao je, osim cijene, osnovni kriteriji prema kojemu će se odabrati najpovoljniji brodar iskustvo, odnosno dužina obavljanja određene vrste prijevoza u teritorijalnom moru. Istaknuo je da prednost imati brodar koji ponudi brži i komforniji brod. Najavljeno je da će država dodijeliti 320 milijuna kuna subvencije brodara.

Čak 135 poduzetnika odazvalo se javnom pozivu Grada Zagreba za pokazivanje interesa za smještaj u poduzetničkoj zoni u Sesvetama, čiju će gradnju u cijelosti financirati zagrebački holding. Prema riječima Ladislava Prežigala, pročelnika za gospodarstvo, u Gradsko poglavarstvo svaki dan pristiže desetak prijava poduzetnika iz raznih grana proizvodnje kao i s različitim potrebama glede veličine tvorničkih hala u sesvetskoj zoni. Nastave li poduzetnici pokazivati intenzivni interes za zagrebački model poduzetničke zone, Grad će, na vode u Poglavarstvu, za tu namjenu ubrzati osigurati još neke parcele u Zagrebu.