Iako nije poznata po vinkama već po najprodavanijoj izvorskoj mineralnoj vodi Jamnici, općina Pisarovina, u kojoj je i mjesto Velika Jamnička, nedaleko grada Jastrebarskog, ime je prema legendi dobila po vinu i grofici Sari. Naime, kako pričaju tamošnji stanovnici, grofici Sari dobri su ljudi dok je bila bolesna nosili vino i govorili joj ‘Pij Sarovina’ te je tako nastala općina Pisarovina, koja se prostire na 145 kilometara četvornih i danas ima 3.780 stanovnika. Da bi dobila status grada, trebala bi imati najmanje četiri tisuće žitelja, ali za poduzetničku zonu koja se tamo osniva broj stanovnika nije bitan, već zalaganje onih koji općinu vode. Među njima vrlo je aktivan i, usprkos svim nedaćama, ‘pisarovački poduzetnički raj’ u stvarnosti se trudi pretvoriti načelnik općine Tomo Kovačić. Općina Pisarovina, priča načelnik, dugo je vremena živjela bez ikakva statusa i ta je administrativna činjenica za desetljeća unazadila kraj, koji uskoro očekuje doseljenje za sada 18 poduzetnika koji su s općinom potpisali predugovore o kupnji zemljišta.
- Od 1947. do 1993. Pisarovina je bila tek mjesna zajednica u sklopu općine Jastrebarsko, pa nije bilo nikakve aktivnosti u ovom kraju, koji je i zbog okupacije u ratu dodatno osiromašio – priča Kovačić, objašnjavajući kako je Pisarovinu potpuno suprotno svakoj logici zaobisao i izlaz s autoceste Zagreb – Karlovac, koji je sa građen desetak kilometara niže pokraj Jastrebarskog.
U 21. stoljeću čelnici Pisarovine ispravljaju nelogičnosti iz prošlosti i na prostormom planu poduzetničke zone načelnik općine ponosno pokazuje ucrano čvorište Zdenčina, novi izlaz sa spomenute autoceste na njenom 13. kilometru odakle će krenuti moderna prometnica i unijeti novi život u poduzetničku zonu. Ona se, pak, prostire na 74 hektara, od kojih su 35 hektara predugovorima već rezervirali budući vlasnici – poduzetnici.
Načelnik Kovačić kaže da je struja dovedena, voda provedena, a upravo počinje gradnja trafostanica. Još je potrebno preseliti izbjegličko naselje, u kojem još od rata živi nekoliko izbjegličkih obitelji, većinom iz Bosne i Hercegovine. No, Kovačić tvrdi da Vlada rješava taj problem. Ipak, premijer Ivo Sanader nije sasvim pozitivan lik u priči o poduzetničkoj zoni Pisarovine.
Poduzetnički pothvat, kako to biva u Hrvatskoj, prati i sjena jednog problema, koji uopće nije malen, a u kojem su glavni igrači velika hrvatska konditorska kompanija Kraš i prema mnogim izjavama prilično neprična odluka Vlade o zaštiti hrvatskih nekretnina u njenom vlasništvu. Štiteći nekretnine na tako nerazuman način, potvrdili su brojni budući poduzetnici iz Pisarovine, Vlada onemogućuje razvoj biznisa. Kako nam je iz više izvora pojašnjeno, Kraš ozbiljno planira preseliti dio svojih proizvodnih pogona s postojeće lokacije izvan urbanog centra. Kraševi pogoni trebali su prema jednoj od ideja osvanuti upravo u Pisarovini i doći tako u susjedstvo Todorićevog zlatnog izvora Jamnice, ali Vlada svoja 44 hektara koja je namijenila poduzetničkoj zoni nikako ne želi prodati, već samo dati u koncesiju. ‘Nitko luđ ne bi ulagao i gradio na zemlji u koncesiji’, riječi su jednog od budućih poduzetnika, dok načelnik Kovačić o Vladinoj odluci samo kaže da je unazadila planove Pisarovine.
- Vlada je odlučila da ‘u pravilu’ država ne da je lokalnoj zajednici zemljište u vlasništvu, već u koncesiju, te ga mi onda možemo dati u potkoncesiju. No, mi ćemo na sve načine pokušati biti izuzetak i dobiti zemljište u vlasništvu, jer inače nema poduzetništva – kaže načelnik, koji ipak probleme s Krašem nije htio komentirati.
Jedan je, pak, poduzetnik ispričao zanimljiv događaj iz okolice njemačkoga Kôlna.
- U okolici Kôlna živi i radi čovjek kojeg zovu kraljem cappuccina i to zato što proizvodi 1.250 vrsta tog napitka za više naručitelja. Posao mu je toliko rastao da mu je nužno bilo proširenje, a nije se imao kamo širiti nego na područje državne šume. Lokalne vlasti to niko nisu dozvolile, a on im je poručio da onda neće zaposlit dodatnih 200 radnika. Ubrzo je problem riješen tako da je poduzetnik kupio šumu i stabla zamijenio proizvodnim pogonom. Ipak, morao je ispuniti uvjet lokalne zajednice i istom šumom koju je posjekao pošumiti lokaciju koju su mu odredili. Dakle, ima načina da se vlasti i poduzetnici dogovore, samo što kod nas nitko konstruktivno ne razgovara – zaključio je naš poduzetnik.
Nekoliko budućih poduzetnika Pisarovine koje smo obišli, a koji čekaju preseljenje, tvrde isto: Pisarovina je ‘pun pogodak’, jer zemlju kupuju za 2,5 eura po metru četvornom, a i troškovi njihova poslovanja bit će niži, jer Pisarovina pripada trećoj kategoriji područja od posebne državne skrbi. Poduzetnici dolaze iz različitih krajeva, ponajviše iz Zagreba, ali zanimljivo je to što se kao veliki poduzetnički gubitnik pokazala Sveta Nedelja, najnoviji grad između Zagreba i Samobora. Dvoje poduzetnika, Krešimir Klaničić i Srečko Gross, napuštaju Svetu Nedelju zbog skučenosti i skupoće, a Davor Sladović, koji u zagrebačkom naselju Trešnjevka ima metalno-prerađivačku proizvodnju te pretežno radi za Siemens, odustao je od preseljenja u Svetu Nedelju koje je dugo planirao i odlučio se za Pisarovinu, jer je grad pred Samoborom postao nepodnošljivo skup za poduzetničke aktivnosti.
- Kronično nam nedostaje prostora, a u Pisarovini ćemo godišnji promet koji je lani bio oko 9,4 milijuna kuna podići za 30 do 40 posto – kaže Sladović, koji se predbilježio za kupnju 10 tisuća četvornih metara u novoj poduzetničkoj zoni, dok sada na Trešnjevci radi u 250 kvadrata.
Iz Svete Nedelje radi ozbiljnog širenja poslovanja sela tvrtka Magdis Srečka Grossa, nekadašnjega Plivinog istraživača, farmaceuta koji proizvodi dijetetske prizvode i planira proizvodnju lijekova. Preseljenje u Pisarovinu dočarava riječima:
