Potpuno sam nezadovoljna liberalizacijom

Pretpostavljam da onda niste zadovoljni brzinom liberalizacije domaćega telekomunikacijskog tržišta? – U pitanju je definicija telekomunikacijskog tržišta. Fiksna glasovna telefonija nije toliko važna, jer će komunikacija u fiksnoj telefoniji postati jeftinija i biti samo dodatak širokopojasnom pristupu internetu. A u DSL pristupu internetu imamo 100-postotni monopol T-Coma. Nakon preuzimanja Iskona oni ponovno imaju cjelokupno tržište. Tu ne vidim tržišnu liberalizaciju. S druge strane imate regulatorni okvir koji ne dozvoljava alternativnim pružateljima usluga da rastu dovoljno kako bi imali kapital, potreban za ulaganje u daljnji razvoj infrastrukture. Ako ostanu ovakvi uvjeti, velika je vjerovatnost da će za godinu dana većina njih bankrotirati. Onda će se konsolidirati ili će ih netko kupiti i tako opet imate koncentraciju, a ne liberalizaciju. Jer, pogrešno je konkurirati pristupom internetu na temelju sadašnje infrastrukture. Nitko u Europi nije s takvim poslovnim modelom pozitivno poslovao. Najprije se moraju stvoriti uvjeti za liberalizaciju: veleprodaja DSL-a, raspetljavanje lokalne petlje i određivanje fer cijena za iznajmljivanje vodova. Potpuno sam nezadovoljna liberalizacijom. Prema razvijenosti širokopojasnom pristupu internetu, Hrvatska je pretposljednja zemlja u Europi, samo ispred Grčke.

Zašto ste bili tako kritični prema prodaji Iskona? – Kvazimonopolist kupuje jedinog pravog alternativnog pružatelja usluga pristupa internetu na tržištu? Žao mi je, ali to nije u skladu s porukama o ubrzanoj liberalizaciji. Dapače, Iskon je bio dobio koncesije za WiMax, koji može predstavljati alternativno rješenje T-HT-u. Sada će T-HT preko Iskona dobiti i te koncesije.

Što mislite o nekoliko manjih kompanija koje su počele graditi vlastite mreže po gradovima? – Svi se oni moraju spojiti na mrežu T-HT-a i pristati na njihove cijene. Ako osnovni uvjeti nisu ispunjeni, oni neće moći ostvariti profitnu maržu potrebnu za opstanak. Na primjer, interkonekcije tarife koje T-Com naplaćuje ostalim operaterima gotovo su jednake malo-prodajnim cijenama po kojima T-Com usluge prodaje krajnjim korisniku. U takvim uvjetima ni jedan poslovni model ne može osigurati dovoljnu maržu za nastavak ulaganja u infrastrukturu. Budući da ne mogu biti konkurentni u cijenama, ne dobivaju dovoljno novih korisnika. Istodobno moraju razvijati infrastrukturu ru, što znači da troše temeljni kapital ulagača. Pod sadašnjim uvjetima te kompanije nikad neće moći ostvariti pristojan povrat svojim ulagačima i to se već sada vidi, jer niti jedna nije u naročito dobroj formi.

Jesu li tarife domaćih operatera, uklučujući i Vipnet, previše komplicirane za prosječnog korisnika? – Pojednostavljene strukture tarifa jedno je od najvećih postignuća Vipneta u posljednjih 12 mjeseci. Za privatne korisnike smo broj tarifa smanjili sa šest na tri plus jednu promotivnu tarifu koja ima ograničeno vrijeme trajanja. Kod poslovnih korisnika su postoje različite tarife za različita doba dana ili za pozive u razne mreže. Sad imamo tri tarife koje imaju istu rezultatima. Ako netko želi stanku za ručak iskoristiti u bazenu ili ostati sat vremena dulje popodne, to je što se mene tiče potpuno u redu. To se, naravno, odnosi na određene pozicije jer u nekim poslovima ne možete napustiti svoje radno mjesto kad želite, primjerice u Službi za korisnike.

Planovi do kraja godine? – Mislim da smo u posljednjih nekoliko mjeseci mnogo napravili. Nastaviti ćemo s inovativnim uslugama, po čemu smo poznati i u čemu kreiramo standarde na domaćem tržištu. Ne očekujem velik strateški zaokret. Tržište se mora malo stabilizirati i očekujem povoljan nastavak poslovanja.