Terra Invest je najavio da će potkraj ove ili početkom sljedeće godine lansirati i svoj treći fond koji će se specijalizirati za rad s nekretninama namijenjenim odmoru generacije treće životne dobi.
U maniru starog novinarskog pravila da više nije vijest kada pas ugrize čovjeka, nego samo ako čovjek ugrize psa, javnost je rezignirano reagirala na nedavni tekst, objavljen u jednoj dnevnoj novini, da je stan od tridesetak kvadrata u Dubrovniku dostigao cijenu od tristo tisuća eura. Vjerojatno bi mnogo više pozornosti izazvala vijest da je kvadrat dubrovačkog stana prodan za tisuću nego za deset tisuća eura, jer bi se takvo kretanje uklopilo u želje mnogih koji tek kreću u osvajanje prvih stambenih kvadrata. Iako se mjesecima govori o padu cijena stambenih kvadrata i općenito silaznim putanjama na tržištu nekretnina, stanje na tržištu toliko je kaotično da se više nikto ne usudi prognozirati što će biti. Dok država u cijelosti bilježi pad broja prodanih stanova za dvadesetak posto, a neke dalmatinske županije i 40 posto, dnevni barometar cijena ne pokazuje nikakva veća kolebanja. Sve dok je velika potražnja i dok banke ‘pumpaju’ tržište relativno povoljnim stambenim kreditima, stabilizacija cijena nekretnina nije izgledna. Stručnjaci više pozornosti polažu u proces segmentiranja tržišta, kakav je već prisutan u Dubrovniku, i stvaranja velikih cjenovnih razlika ovisno o lokaciji i kvaliteti stana. Izvještaji s Burze nekretnina pokazuju da se najskuplji kvadrati prodaju u već spomenutom Dubrovniku koji postaje meka za bogatu svjetsku klijentelu te u Zagrebu i Splitu. Kvadrat nekretnina u Dubrovniku dosegao je i do 10 tisuća eura, ali najčešće se kupoprodajni ugovori zaključuju u rasponu od 2.200 do 4.500 eura za kvadrat.
Na elitnim zagrebačkim lokacijama, poput Šalate, pripremaju se objekti po cijeni od 4.500 eura za kvadrat, a raspon novih stanova na manje atraktivnim lokacijama kreće se od 1.600 do 2.000 eura. Cijene novih kvadrata u Splitu kreću se od 2.000 do 3.500 eura, Zadru 2.700 eura, a Šibeniku dvije tisuće eura. Irhad Mehelić iz Grawe nekretnina nedavno je procijenio da bi cijene stanova vjerojatno vrlo brzo pale 20 ili 30 posto kada bi banke zavrnule svoju kreditnu slavinu. Posljednji podaci s bankarskog tržišta pokazuju rast udjela stambenih kredita u ukupnom kreditnom portfelju banaka na 36 posto, s 30 posto prošle godine, a posebno raste potražnja za jeftinijim kreditima nominiranim u švicarskim francima. Stručnjaci vjerojatnijim smatraju jače cjenovno segmentiranje i ‘dizanje’ odnosa između najjeftinijih i najskupljih stanova na jedan prema pet, ugledajući se na veće europske grada. Šef udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubravko Ranilović mjesecima upozorava da tržište sve gusta i uopće, pa se stari i nekomforni stanovi prodaju tek za 10 do 15 posto nižu cijenu nego novi. Ranilović uočava i to da je do prošle godine odnos tražene i prodane cijene bio gotovo identičan, da bi sada ipak došlo do otklona. U Zagrebu je zabilježen nagli rast traženja nekretnina, a u Splitu i Zadru je rast traženja nekretnina ostao na istom nivou.
