Neopravdano visoke cijene bordoških vina berbe 2005.

Berba 2005. godine u Bordeauxu prijeti konačnim uništavanjem romantične predodžbe o najboljim svjetskim vinima. Lanjska će bordoška berba, naime, biti najskuplja u povijesti. Iako će vino biti napunjeno u butelje za otprilike dvije godine, nekolicina najvećih podruma već je objavila cijene, a sve rekorde probija Château Petrus, koji je netom objavio cijenu od 1.600 funti po boci berbe 2005. godine. To je ista cijena kao legendarne 1990. godine, a viša nego 2000. i 1989., kad se sanduk, dakle 12 boca, prodavao po 19.000 odnosno 16.500 funti.

U usporedbi s Petrusom, cijene Château Margauxa i Château Latoura prava su sitnica. Za njih će veletrgovci morati platiti 350 eura po butelji. To, prema riječima Patricka Bernarda, direktora tvrtke Millesima, koja je jedan od najvećih otkupljača u Bordeauxu, znači da će veletrgovci butelju Margauxa prodavati za 530 eura, a kolika će cijena biti na policama vinoteka, može se samo nagadati.

Sudeći prema prvim reakcijama, tradicionalno najveći kupci bordoških vina, a to su Englezi i Amerikanci, jednostavno su poludjeli i najavljaju bojkot, što proizvođače i preprodavače naizgled nije jako zabrinulo. Tvrdje da ima dovoljno novih bogataša u Rusiji i Kini koji će biti spremni platiti pet ili više tisuća eura za sanduk najskuplje svjetskih crnih vina. Ako se obistine takva predviđanja, u najboljim svjetskim vinima više neće uživati oni koji znaju zašto su ta vina najbolja, već samo oni koji si takva vina mogu priuštiti.

Prema internetskom vinskom pretraživaču, cijene bordoških vina prošlogodišnje berbe u Velikoj Britaniji 95 posto veće nego vina berbe 2004., a u SAD-u 82 posto.

Prosječna cijena kartona bordoških vina, 12 boca, skočila je s 252 na 493 funte, odnosno s 531 na 965 dolara. Najveće poskupljenje, od čak 337 posto, zabilježio je podrum Larcis Ducasse, čiji će sanduk berbe 2005. godine stajati 699 funti, a berba 2004. stajala je 160 funti.

Prilikom da kuša vina berbe 2005. godine imao je i Robert Parker, najpoznatiji vinski novinar na svijetu, o čijem godišnjaku, Vodiču za kupnju vina, doslovce ovisi koliko će se kojeg vina prodati. Parker je procijenio da će Château Margaux 2005., kad bude zreo, vrijediti 96 bodova na njegovoj listi do 100.

To je iznimno loša ocjena za berbu koju Margauxov direktor i glavni enolog Paul Pontallier drži najboljom u povijesti. I dok Parker pita zašto bi netko platio dvostruko više novca za butelju koja nije ni približno dvostruko bolja, Pontallier nudi odgovor.

• U merlotu i cabernet sauvinonu imali smo šećera kao nikada. Takva sirovina mora dati vina iznimne kakvoće – tvrdi Pontallier, a Denis Doburdieu iz otkupljavačke tvrtke Millesima ovu berbu drži najboljom od 1972. godine.

Michell Rolland, vinski savjetnik, rekao je čak da ako lanjska berba ne da ponajbolja vina u povijesti, svi vinari trebaju iskrčiti vinograde i početi saditi krumpire.

Ipak, s obzirom na cijene, mnogi se pitaju tko će to uopće kupovati i hoće li bordoški velikani svojim nabijanjem cijena stvoriti i lažan manjak vina te sami sebe uvesti u krizu u kojoj su već godinama proizvođači jeftinijih bordoških vina. Potonji su već izgubili bitku s proizvođačima korektnih vina iz Novoga svijeta – Australije, Južnoafričke Republike, Argentine i Čilea, čija su vina podjednake kakvoće, a niskih cijena. Novi svijet već ima višedesetljetu tradiciju i nudi sve bolja vina za mnogo manje novca nego što treba platiti za europska odgovarajuće kakvoće.

Vinska bitka Bordeauxa i Burgundije

Igranje s cijenama može ukinuti svojevrsnu diktaturu Bordeauxa nad Burgundijom. Precjenjivanje bordoških vina prošlogodišnje berbe možda napokon vrati i crni pinot na mjesto koje zaslužuje. Riječ je o burgundskoj sorti, najzahtjevnijoj crnoj sorti, koja samo u dobrim godinama i u dobrim rukama daje najbolje. Za razliku od merlota, koji uvijek daje korektno, a bordoški ga je marketing uzdigao tamo gdje mu, objektivno, i nije mjesto. Uz pomoć cabernet sauvinona i cabernet franca s kojima se miješa te još veću pomoć pisanja baš Roberta Parkera i sličnih novinara odgojenih na površnom američkom ukusu i povodljivom američkom tržištu, Bordeaux je postao pojam skupog i dobrog.

Tek sad i Parker upućuje da prave cjenovne i kvalitativne vrhunce, uz mnogo manje priče, postižu vina s Domaine de la Romanée Conti, Gevrey-Chambertin ili drugih burgundskih komuna. Berba 2005. godine otvorila je, dakle, dvije ozbiljne vinske bitke, u kojima će se na jednom bojnom polju boriti tržišna pravila protiv umjetnosti stvaranja vina, a na drugom suptilni crni pinot protiv robusnih merlota i cabernet sauvinona.