Rasprava Belišća i Pana industrije papira u vezi s gradnjom tvornice celuloze u Sisku vrijedne 450 milijuna eura, čiju je gradnju Uprava Pana najavila za proljeće 2007. godine, a koja bi trebala zapošljavati 2.000 radnika i opskrbljivati cijelo hrvatsko tržište te ostatak proizvoda plasirati u Europu, ponovno je aktualizirala slučaj Bilokalnika. Naime, sudjelujući prema tvrdnjama Marinka Mikulića, direktora Pana, pravi razlog Belišćeva kritike buduće tvornice najnovija je sudsko presuda Visokoga trgovačkog suda (VTS) u korist Pana.
Podsetimo, te se dvije tvrtke već dvije godine spore u vezi s kupoprodajnim ugovorima Bilokalnika kojima je Belišće steklo većinski paket dionica, a ovaj put je VTS navodno prihvatio žalbu Pana industrije papira na pravostupansku presudu u korist Belišća. To znači da će Trgovački sud u Bjelovaru morati utvrditi je li direktor Bilokalnika prodavao trezorske dionice izvan burze samoinicijativno kupcu kojeg je sam odabrao i za cijenu koju je sam odredio. Ako bi se to utvrdilo, kao privremena mjera zaštitite interesa Bilokalnika Belišću bi se moglo zabraniti upravljanje dionicama, tvrdi predsjednik Uprave Pana Marinko Mikulić, koji je odluku VTS-a vidio kad je prije desetak dana u Trgovačkom sudu u Bjelovaru tražio uvid u spis. Sud u Bjelovaru taj bi predmet trebao rješavati u rujnu ili listopadu. Iz Belišća, pak, odgovaraju da njihove javne kritike gradnje tvornice celuloze nemaju nikakve veze s najnovijom sudskom presudom, već isključivo s realnom opravdanostišću domaćih proizvodnje celuloze.
-
U Belišću, što se tiče sudskog postupka, svakako imamo razloga za zadovoljstvo. Naime, pravostupansko rješenje bilo je u našu korist, a svatko ima pravo na žalbu, što je ovog puta Panu industriji papira uvaženo. Sudski postupak se nastavlja, ali to se nikako neće odraziti na poslovanje Bilokalnika. Sve bitne odluke donesene su na redovnoj godišnjoj skupštini, a vlasništvo je definirano i upisano u Hrvatskoj depozitarnoj agenciji – izjavio je Branko Vrbošić iz Belišća.
-
Što se tiče proizvodnje celuloze u Hrvatskoj, u Belišću ističu da je ekonomski i tržišno nerealna, jer ne postoji višak celuloznog drveta niti je povećana potražnja za celulozom, dok su prema njihovoj procjeni šanse za plasman na europsko tržište još i manje. Pritom se pozivaju na državnu Strategiju razvoja industrijske prerade drva i papira iz 2004. godine te na stručnjake iz drvnoprerađivačke industrije.