Poseban prilog

Najnoviji podaci pokazuju da kunski depoziti rastu deset puta brže od deviznih. Tako se štednja u kunama povećava 40 posto na godinu, dok devizna ima godišnju stopu rasta ispod četiri posto.

Željko Rohatinski još nije uspio zauzdati masovno pritjecanje kapitala u državu i rast vanjskog duga, ali njegova borba s bankarima donijela je zanimljive promjene na bankarskom tržištu. Najvažnija je da su nakon punih 12 godina i građani i banke tek sada stekli povjerenje u domaću valutu, iako kuna i ne bi dobila toliko na cijeni da se bankari nisu počeli boriti i za domaće izvore financiranja. Dosad su se samo nadmetali u državi, povećanje kamatnih stopa na depozite, ponajprije kunske, imalo je odjeka i na rast depozita.

Posljednji podaci kažu da kunski depoziti rastu deset puta brže od deviznih, štednja u kunama povećava se 40 posto na godinu, dok devizni konto ima godišnju stopu rasta manju od četiri posto. Mjesečna, pak, dinamika pokazuje da od jeseni 2005. devizni depoziti povećali čak 10 milijardi kuna. Posljednjih mjeseci štednja u domaćoj valuti povećava se 700 do 800 milijuna kuna na mjesec, do čega zasigurno ne bi došlo da nije bilo povećanja kamatnih stopa na depozite. Kamatne stope na kunske depozite do šest mjeseci kreću se od 3,30 do 5,20, za ulog na godinu dana dižu se od 3,80 do 6,70, a na oročenja dulja od dvije godine sve banke imaju kamatnu stopu višu od pet pa sve do 7,40 posto. Štedni i oročeni devizni depoziti, u kojima je također došlo do povećanja kamatnih stopa, iako manjeg nego za kune, na mjesec se smanjuju približno toliko koliko iznosi mjesečno povećavanje kunskih depozita. Inače, depoziti rastu po stopi od 12 posto (krediti puno brže – otprilike 20 posto) na godinu, a veće stope rasta kunskih depozita i pad deviznih znak je da dolazi i do preras.

Nova berba deviza i općenito porast depozita događa se upravo sada, jer su kolovoz i rujan tradicionalno poznati kao mjeseci s najvišim stopama rasta depozita, s obzirom na to da se prihodi od turizma slijevaju u bankarske trezore. Primjerice, u kolovozu 2005. godine depoziti su porasli četiri milijarde kuna, gotovo koliko i tijekom cijele godine. Ovo će ljetu pokazati hoće li se vlasnici turističkih objekata i drugih lokala uz more prikloniti kuni ili će ostati vjerni euru, koji zahvaljujući brojnim HNB-ovim intervencijama nije posrnuo i pao ispod 7,20, kakve su bile prognoze domaćih makroekonomista. Ponovni izbor Željka Rohatinskog za guvernera donosi jednu novu količinu povjerenja i u bankarski sustav i stabilnost tečaja.

Poslovni podaci svih većih banaka za 2005. godinu otkrivaju da im je oročena kunska štednja rasla 30-tak posto na godinu: Zagrebačkoj banci 35 posto, Privrednoj banci Zagreb 29 posto, Raiffeisenbank 41 posto, Erste 62 posto, Hypo 166 posto… Dakako, glavnu depozita drže najveće banke, Zagrebačka i Privredna, kojima manje banke pokušavaju preoteti klijente agresivnijim nastupom, ali i primamljivijom ponudom. Zanimljivo je da su kunski depoziti u najvećoj, Zagrebačkoj banci, dograli tek na 7,5 posto, što je znak da su stari štedište najkonzervativniji. Kuna je izgubila epitet rizične valute i zbog toga što je gotovo sigurno da će Hrvatska dvije ili tri godine nakon što ude u EU uvesti euro. Tada će se svi kunski krediti automatski prebaciti u eurske. To je bilo sasvim dovoljno da se banke odvaže krenuti i sa stambenim kreditima u kunama.

Nudeći prve kunske stambene kredite, Volksbank je povukao odličan marketinški potez, dobio je mnogo na ugledu i reklami, a nije se izvrgnuo nikakvu riziku. Stambeni krediti u nacionalnoj valuti bez valutne klauzule ukinuti su početkom 90-ih, u vrijeme hiperinflacije i uvođenja stabilizacijskog programa. Volksbank sada može velikodušno nuditi kredite u kunama uz rok otplate od 35 godina jer zna da će se za pet-šest godina preliti u eure. Svi se analitičari slažu da je mnogo više nepoznanica vezano uz švicarski franak kao valutu nego uz kunu, koju Hrvatska narodna banka svojom monetarnom politikom čvrsto drži pod kontrolom. Posljednjih godinu dana švicarski je franak istisnuo euro iz gotovo svih kreditnih kombinacija, a najviše iz portfelja stambenih kredita. Primjerice, u Privrednoj banci Zagreb objavili su da je tri četvrtine njezinih stambenih kredita odobrenih u ovoj godini vezano upravo uz švicarski franak. Raiffeisenbank također tvrdi da švicarski franak drže 65 posto novih stambenih kredita, slično kao i u Hypo Alpe-Adria-Bank. Zagrebačka banka nije poticala zaduživanje u toj valuti pa švicarski drže petinu njihova ovogodišnjeg kreditnog portfelja za stanove, slično kao i u Splitskoj banci.