Samostalcima prava zajamčena samo ako su redoviti platiše

Od 43. dana bolovanja ostvaruje se pravo na naknadu na teret Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje. Iznos ovisi o osnovici na koju su u prethodnih šest mjeseci plaćeni doprinosi.

Obrtnici, liječnici i stomatolozi u privatnoj praksi, bilježnici, odvjetnici, sportaši, novinari i drugi koji po posebnim propisima obavljaju registriranu djelatnost ili djelatnost samostalnog zanimanja kao trajnu samostalnu djelatnost obvezni su osiguranici u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju. Status osiguranika stječu danom izdavanja odobrenja za rad, odnosno danom upisa u odgovarajući upisnik koji vodi nadležno tijelo. Od 1. siječnja 2005. godine obvezno su osigurane i fizičke osobe koje ostvaruju primitke od drugoga dohotka, a izabrale su da, umjesto plaćanja poreza na dohodak, poslovne knjige vode po odbitku. Jedino su oni upisani u registar obveznika poreza na dohodak koji vodi Porezna uprava na temelju izdanog obrasca RPO. Ako nisu osigurani po drugoj osnovi, moraju se sami prijaviti u matičnu evidenciju mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a prijavom uspostavljaju status osiguranika.

U osnovi, s aspekta prava koja ostvaruju u socijalnim sustavima, oni koji obavljaju samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige dijele se u dvije skupine: oni kojima je obavljanje samostalne djelatnosti jedino zanimanje i koji jedino po toj osnovi ostvaruju sva socijalna prava te oni koji obavljaju samostalnu djelatnost uz radni odnos i koji su po osnovi radnog odnosa već socijalno osigurani, a izabrali su da od dodatnih zarada umjesto plaćanja poreza na dohodak po odbitku od drugoga dohotka vode poslovne knjige i plaćaju porez po rješenju Porezne uprave.

Osobe iz prve skupine, kojima je samostana djelatnost jedino i glavno zanimanje, sva socijalna prava ostvaruju po toj osnovi. Osobama iz druge skupine radni je odnos temelj ostvarivanja socijalnih prava, a po osnovi samostalne djelatnosti mogu ta prava dodatno uplaćenim doprinosima samo povećati.

Budući da su sami sebi obveznici plaćanja doprinos, njihova prava u mirovinskom i zdravstvenom sustavu uvjetovana su uplaćenim doprinosima. Iznimno, ako je to posebnim propisom uređeno, za njih doprinose uplaćuje nadležno državno tijelo (npr. za osobe kojima je prema posebnim propisima priznat status samostalnih umjetnika, za one kojima je priznat status vrhunskih sportaša, za sve osiguranike koji na temelju obavljanja samostalne djelatnosti ostvaruju prava na naknadu za bolovanje ili rodiljni dopust u slučaju kad primaju naknadu plaće i dr.).

Osnovica za plaćanje propisanih doprinosa određuje se ovisno o tome jesu li obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit. Ako su obveznici poreza na dohodak, osnovica tada opet nije jednaka za obrtnike i ostale osobe upisane u registar poreznih obveznika i za obveznike poreza na dobit koji obavljaju i dopunsku samostalnu djelatnost ne plaćaju doprinose po toj osnovi.

Osebne porezne obveznosti se određuju u zavisnosti od dobiti, a za obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost, određena je posebna pravila. Obveznici poreza na dobiti koji obavljaju samostalnu djelatnost ne plaćaju doprinose po toj osnovi.

Doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20 posto plaćaju osobe osigurane samo u sustavu generacijske solidarnosti (prvi stup), odnosno po stopi od 15 posto za generacijsku solidarnost i pet posto za individualnu kapitaliziranu štednju za osobe osigurane u sustavu obvezne kapitalizirane štednje (drugi stup). Doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 posto i posebni zdravstveni doprinos za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalnog oboljenja po stopi od 0,5 posto.

Ako je razlog bolovanja odlučen na radu ili trudnoća, naknada se određuje u visini od 70 posto osnovice, a nakon šest mjeseci bolovanja u visini od 80 posto osnovice.