Naša monetarna politika učinila je onoliko koliko je u mogla – kaže Orsag. S tom se tvrdnjom neki ekonomisti ne slažu. Primjerice, kad je riječ o mjerama koje je Središnja banka uvela prema poslovnim bankama radi smanjenja vanjskoga duga. Mjere se moglo i drukčije provesti, tvrdili su svoje-dobno i neki unutarnji članovi Savjeta. Tako je bilo prijedloga da se uvede izravna kontrola plasiranih kredita, odnosno da se mjere uvedu selektivno, samo prema kreditiranju stanovništva, ali ne i poduzetništva, kao što su uostalom učinile i neke zemlje EU prije otvaranje granica, uključujući i Sloveniju, kaže Novotny.
No, u posljednjih šest godina pobijedile su ideje guvernera, a u tome je Rohatinski imao i potporu Vlade. Ali, složit će se većina stručnjaka, one su bile i najvećim dijelom učinkovite. No ipak se postavlja pitanje nije li u situaciji u kojoj guverner provodi politiku uloga Savjeta figurativna, ili bi, recimo, nova postava mogla izaći s nekim jačim prijedlozima koji bi se na sastancima mogli razmatrati.
Bivši članovi Savjeta sumnjaju da se može dogoditi nešto drugo, jer ni dosad uloga Savjeta nije bila posebno važna. – Uloga savjeta nije minorna – kaže članica Savjeta Sandra Švaljek, koja je bila u prijašnjem sastavu i ostala u novoizabranom. – To što je javnost dobila tek jednu informaciju, ne znači da se o pojedinoj tematici nije raspravljalo, odnosno da su stajališta bila istovjetna.
No, kao što i propis upućuje, ideja se može prihvatiti tek ako je podržane dvije trećine nazočnih članova Savjeta. O idejama pojedinaca može se raspravljati ako se većina složi, a takvih je situacija bilo.