Boom gradnje malih luksuznih hotela u staroj gradskoj jezgri

Split treću godinu uzastopno bilježi značajan porast broja turista, pa se sa sigurnošću već može govoriti o pravom turističkom procvatu. Ove godine, prvi put u samo-stalnoj Hrvatskoj, uspio je samo do srpnja ostvariti najbolje turističke rezultate u županiji, što je za grad, koji se još smatra tranzitnim centrom, bilo nezamislivo. U lipnju je registrovano 23.754 turista, što je 11 posto više nego lani, čime je Split uvelike prešao i godinama najpopularniju destinaciju, Hvar (17.622 gostiju u lipnju). U Splitu je spavalo 40 tisuća turista, što je također povećanje od deset posto. Uglavnom je riječ o strancima, i to Francuzima, Japancima i Amerikancima. Splitski turistički boom službeno se pripisuje dobrim kampanjama u svjetskim medijima, iako za to nema nikakve valjane potvrde.

‘Turisti se u Splitu zadržavaju dan ili dva, a hotelska postelja najtraženija je roba. To je jedini grad na Jadranu u kojem se već dulje ne može naći slobodnu sobu’ – kaže Vedran Matošić, direktor Turističke zajednice Splita. Danas je na raspolaganju 1.800 kreveta u hotelima, dvostruko manje nego uoči Domovinskog rata. Privatni je smještaj nešto obogaćen, i ima 900 registriranih iznajmljivača. Grad ukupno nema ni 3.000 kreveta, što je mjerilo da se neko odredište može smatrati turističkim. Potrebe su u ovom trenutku barem dvostruko veće. Zbog malih smještajnih kapaciteta Split je prema ukupnom broju noćenja tek 13. u županiji.

Ta kronična splitska boljka pokazala se i velikim problemom zbog kojega je grad izgubio mogućnost da bude domaćin važnih manifestacija i skupova. Posljednji u nizu je ICAA, skup svjetskih organizatora kongresa. U trci su ostali Firenca, Biarritz i Manheim, koji se nadaju da će 2009. ugostiti 750 sudionika prestižne petodnevne manifestacije. Split se dugo pripremao za kandidaturu, a ponudu smještaja temeljio je na dovršetku gradnje i obnovi dva velika hotela, Lava, na rubu grada, i Marjanna, na Rivi. Ti bi ugostiteljski objekti morali imati pet zvjezdica i raspolagati s ukupno 600 sobama. Povjerenstvo je odbilo Split zbog udaljenosti dvaju hotela, iako je za njihovo povezivanje bila predviđena brza katamaranska linija, s prijevozom gostiju za samo desetak minuta.

No, suočen s novim, ničim izazvanim trendovima, Split ne želi odustati od perspektive koja mu se naglo otvorila. Grad će 2010. biti domaćin prestižnog Svjetskog atletskog kupa. Traži se uporište i u ponudi za poslovne ljude. U nedostatku jasne strategije dominantno je razmišljanje da se turistička budućnost Splita mora temeljiti na tzv. MICE industriji (sastanci, inventivne ture, kongresi, konvencije, manifestacije i zabava), a tek mali dio uključivao bi ponudu odmorišnog turizma.

Novih 5.000 postelja na području Grada hitni je i apsolutni prioritet. Tko želi graditi hotel može računati na četiri godine počeka na plaćanje komunalnih naknada, gradskog poreza na gradnju, koji investitorima često stvara velike glavobolje. Omogućena je i uplata u ratama, dok je za jednokratnu uplatu komunalija budućim hotelijerima odobreno 15 posto popusta. Planira se daljnje ubrzanje i olakšanje procedure i samog investiranja. Grad namjerava i otkupiti zemljište kako bi investitori pregovarali samo na jednome mjestu. Uskoro bi barem 30 posto gospodarske aktivnosti Grada trebalo odnositi na turizam.

Izrađivači GUP-a predvidjeli su da će Split do 2015. godine imati 9.000 hotelskih ležajeva i 4.000 vezova u marinama, ali, sudeći prema interesu investitora, čini se da bi se to moglo ostvariti i mnogo prije. Split ima ambiciju postati jednim od glavnih turističkih centara u Hrvatskoj. Određene su četiri velike zone u kojima će se naći glavnina novih hotela, uglavnom s četiri i pet zvjezdica. Uočljiv je već boom gradnje luksuznih malih hotela u staroj gradskoj jezgri.

Može se reći da je Split konačno prevladao fazu letargije i da sa znatnim ali ne i nepremostivim vremenskim zaostatkom kreće u valorizaciju vlastitih resursa. Poslijeratnu krizu gradski su čelnici pokušali prevladati potkraj devedesetih bez općeprihvaćene strategije obnove i razvitka, ali s prešutnim konsenzusom da budućnost Splita više nije u dominaciji industrije nego u gospodarstvu usluga.

Split je upisan u UNESCO-ov registar svjetske kulturne baštine. Njegova najveća vrijednost je u tome da se grad ugnjezdio unutar ruševina kasnoantičke carske palače. Grad palača je tijekom povijesti očuvao vitalitet i posebnost urbane supstancije te boje i mirise mediteranskog ugodnja, što stvara jedinstven i neopisiv duh mjesta.

‘Masterplan’ razvoja turizma županije u završnoj je fazi izrade, a predviđa da bi Split, zajedno s Trogirom i Omišem, trebao biti mjesto doživljaja povijesti i stila življenja. Split bi dobio Interpretativni centar ‘1.700 godina povijesti grada’, izložbeni prostor koji priča povijesnu priču. No, predviđa se i tematski park ‘101 dalmatiner’ u suradnji s Disney Worldom, pa akvarij koji bi pričao priču o podmorskom životu te vođeni park s brojnim morskim zabavnim sadržajima.

Svi ti događaji silno uzbuđuju duhove grada, koji s velikom strašću prate vlastiti razvoj. Dakako, uza splitsku posebnost da se i pozitivna mišljenja najčešće izriču s negativnom konotacijom. No krenulo je, i više nema stajanja u mjestu.