Eksplozija cijena roba na svjetskim tržištima

Cijena nafta nedavno je dosegla rekordnih 75,4 dolara za barel, a zbog krize na Bliskom istoku mogla bi i rasti.

Obna su tržišta ove godine napravilo eksplozirala. Nakon što je prije godinu dana cijena barela nafta prešla 70 dolara i kad se činilo da nezastavljivo raste prema donedavno nezamislivih 100 dolara za barel, početak ove godine donio je rast i ostalih cijena na robnim tržištima. Već u siječnju unca zlata prešla je, prvi put nakon 25 godina, ključnu psihološku razinu od 600 dolara. Rast zlata pratili su i ostali plemeniti metali, kao i bakar, cink i nikal. U lipnju je ipak došlo do blage korekcije cijena na robnim tržištima. Odmah su se počeli množiti glasovi sumnje u daljnji uspon cijena. No, da se to i dogodi, trebalo bi da, s jedne strane, potražnja za ključnim strateškim materijalima oslabi te da se, s druge, ponuda poboljša.

Vodeći ekonomist Morgan Stanleyja, Stephen Roach, upozorio je nedavno da se trenutačno stanje cijena može usporediti s mjehurom od sapunice (‘bubble’) koji bi mogao puknuti. Porast cijena, prema njemu, posljedica je pogrešne procjene rasta potražnje zemalja u razvoju, poput Kina. Cijene sirovina dosegnule su rekordne visine jer ulagači u industrijalizaciji zemalja u razvoju imaju trajno nisku ponudu uz daljnji snažni rast gospodarstva. Osim slijepe vjere u nastavak snažnog razvoja Kine, zanemaruje se poboljšanje efektivnosti industrijske potrošnje tih zemalja i sposobnost usklađivanja proizvodnje zapadnom standardu. Roach upozorava na petogodišnji plan Kine za smanjenje potrošnje energije od 20 posto po jedinici BDP-a.

S njim se slaže i glavni ekonomist u udruzi Capital Economists, Simon Hayley, koji tvrdi da takav rast cijena ne može teći u beskonačnost.

• Cijene su sada iznimno visoke i rastu. Takve cijene rezultat su isključivo nagadanja i na kraju će izokrenuti potražnju, koja će se okrenuti alternativnim izvorima. Ako se ispostavi da su sva predviđanja vezana uz situaciju u Iranu bila netočna, odnosno, ako ne dođe do velikih inflatornih kolebanja, cijene će se ubrzo vratiti na staro – izjavio je Hayley.

Pretpostavlja se da će cijene bakra ipak još neko vrijeme rasti, usporedno s razvojem informatičke i elektroničke industrije, gdje se bakar koristi kao jedan od glavnih elemenata za izradu vodiča. Alternativa za bakar još ne postoji u terminima globalne proizvodnje, pa se zato i dalje preporučuje kupnja tog metala. Ipak, vjerojatno smo tek na pola puta do promjene trenda. Tog su mišljenja, naime, analitičari Merrilla Lyncha, koji svojim klijentima preporučuju ulazak na tržište tek nakon pada cijena. Ta financijska kuća, kojoj pripada najveći tim analitičara tržišta roba, pretpostavlja da će rudarske kompanije ove godine ostvariti rekordnu dobit i novčani tok. Analitičari Merrilla Lyncha misle da rast cijena metala ne uzrokuju špekulativne investicije. Stabilnoj ocjeni poslovanja tih kompanija još treba do dati i tendenciju konsolidacije tržišta.

U vezi s naftom situacija je složenija, i to iz dva razloga. Jedan je pojačana špekulativnost na tržištu, posebno u posljednjih godinu i pol do dvije. Druga se odnosi na stalne geopolitičke napetosti. Rat u Iraku, etnički sukobi u Nigeriji i nuklearnih kriza u vezi s Iranom bili su okidači rasta. Posljednjih tjedana tu je i sukob Izraela i Libanona, koji prijeti da preraste u širi regionalni rat. Tržišni analitičari predviđaju da će cijena sirove nafta, koja je prije dva tjedna dosegnula rekordnih 75,4 dolara za barel, i dalje rasti zbog povećane potražnje i prijetnji proizvodnji u Perzijskom i Meksičkom zaljevu te Nigeriji. Analitičari koje je anketirao Bloomberg predviđaju da će prosječna cijena barela nafta ove godine iznositi 67,25 dolara, što je 9,25 dolara više od procjene početkom godine. Procjena je istodobno 10,55 dolara viša od prošlogodišnjega, rekordnog prosjeka cijene barela nafta na Njujorskoj burzi.

Cijena nafta ove je godine skočila 23 posto, na razinu od oko 75 dolara, zbog straha da bi iranski nuklearn program mogao prouzročiti probleme pri isporuci nafta iz te zemlje te da bi uragani ponovno mogli poremetiti proizvodnju u Meksikom zaljevu. Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa da će potrošnja nafta ove godine u prosjeku porasti 1,5 posto ponajprije zbog povećane potrošnje u Kini i SAD-u. Prošle je godine potrošnja porasla 1,3 posto, dok je godinu prije porast iznosio 4,1 posto. Prijašnja rekordna cijena nafta iznosila je 75,35 dolara, a dosegnuta je 21. travnja ove godine, dok prosječna cijena barela nafta u prvih šest mjeseci iznosi 67,13 dolara.

Za iduću godinu analitičari predviđaju prošćenu cijenu od 62 dolara za barel, jer bi povećana ulaganja u proizvodnju u zemljama izvoznicama nafta konačno trebala početi davati rezultate. Američki milijarder, investitor Jim Rogers, bivši partner u hedge fondu Georgea Sorosa, prije nekoliko je tjedana za Reuters izjavio da će cijena barela nafta premašiti 100 dolara i zadržati se na visokoj razini. Rogers predviđa da će cijene sirovina ostati visoka sljedećih petnaest godina, a svoje predviđanje cijene nafta temelji na izostanku novih otkrića velikih zaliha tog energenta.

Rast vrijednosti roba potaknuo je i konsolidaciju među kompanijama koje se bave njihovim crpljenjem i preradom, posebno među čeličanama. Vodeći ljudi najvećega svjetskog proizvođača čelika, Mittal Steela, izjavili su da je preuzimanje luksemburškog Arcelora u završnoj fazi, pa bi buduća kompanija Arcelor-Mittal s radom trebala početi 17. kolovoza, kada se zaključi natječaj za dionice tvrtke. Istodobno, spremaju se nezamiješani val akvizicija koji će ubrzati konsolidaciju.

Pokažu li se predviđanja u vezi s iranskom krizom netočnima, cijene će se ubrzo vratiti na staro.