Obveznik poreza na dohodak od imovine je građanin koji je iznajmio prostor. On je dužan u roku 8 dana od dana sklapanja ugovora o iznajmljivanju dostaviti taj ugovor Poreznoj upravi. Porezna uprava rješenjem razreza obvezu za porez na dohodak. Pri tome poreznu osnovicu umanjuje za 30 posto paušalno priznatih izdataka, a na 70 posto ugovorene najamnine obračunava porez po stopi od 15 posto i možebitni prirez ako je propisan prema prebivalištu poreznog obveznika. Na primjer, ako je ugovorena najamnina od 1.000 kn, mjesečna porezna obveza za porez na dohodak u općini koja nije uvela prirez iznosi 105 kn.
Trgovačko društvo obvezno je iznos ugovorene najamnine doznati na žiroračun građanina. Ako trgovačko društvo plati 1.000 kn najamnine i još 105 kn poreza za najmodavca, tada najamnina više nije 1.000 nego 1.105 kn. Sve što trgovačko društvo plati za građanina koji je najmodavac poslovnog prostora u poreznom je smislu je plaćanje najamnine. Nema zapreke da građanin kao najmodavac trgovačkom društvu dade uputu (asignacija) u kojoj nalaže da se dio najamnine umjesto na njegov žiroračun, doznači na račun poreza na dohodak, radi namirenja njegove porezne obveze. No, i tada se suštinjski radi o plaćanju najamnine građaninu, što znači da je porezna obveza sastavni dio ugovorene najamnine.
Stoga je važno da u ugovoru o najmu bude naveden ukupni iznos najamnine koju trgovačko društvo duguje građaninu, kako bi Porezna uprava mogla ispravno utvrditi poreznu obvezu. Nema zapreke da pri plaćanju najamnine dio bude usmjeren za plaćanje građaninovih poreznih obveza, u ovom primjeru da se 895 kn doznaci na žiroračun fizičke osobe, a 105 kn na račun poreza na dohodak.
