Prosječna neto plaća u svibnju 4.686 kuna

Tijekom ovogodišnjeg svibnja primijećen je rast prosječne neto plaće, kako na mješecnoj, tako i na godišnjoj razini. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenome u Hrvatskoj tijekom svibnja 2006. godine iznosila je 4.686 kuna. U odnosu na prosječnu isplaćenu plaću u travnju, bilježimo nešto snažniji mjesečni rast od 192 kuna ili 4,3%. U odnosu na prošlogodišnji svibanj, prosječna neto plaća zabilježila je povećanje od 250 kuna, što predstavlja rast plaća od 5,6% na godišnjoj razini. U odnosu na ožujak i travanj ostvareno je određeno ubrzavanje rasta neto plaća, međutim ne smije se zaboraviti da je tijekom promatranog mjeseca zabilježeno i ubrzavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini od 4%. Snažniji rast potrošačkih cijena negativno utječe na realno povećanje neto plaća i smanjuje kupovnu moć stanovništva.

Prvi put nakon siječnja 2006. godine, u travnju je zabilježeno smanjenje iznosa duga opće države na mjesečnoj razini. Tako je na kraju promatranog mjeseca dug opće države, koji uključuje dug državnog proračuna, izvanproračunskih fondova, jedinica lokalne uprave i samouprave, HBOR-a te izdana državna jamstva, iznosio 120,5 milijardi kuna. Prema posljednjim podacima, udjel ukupnoga duga opće države iznosio je približno 51,5% bruto domaćeg proizvoda (BDP). U odnosu na kraj ožujka zaduženost opće države zabilježila je smanjenje od gotovo 218 milijuna kuna. Međutim, na godišnjoj razini nastavljen je rast duga opće države koji je povećan za 5,3 milijarde kuna u usporedbi s prošlogodišnjim travnjem. Nastavljen je trend promjene strukture duga opće države, pa tako i dalje bilježimo smanjenje inozemnog duga uz istodobno povećanje unutarnjega duga, na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako je u odnosu na ožujak inozemni dio duga smanjen gotovo 830 milijuna kuna, ponajviše zbog smanjenja vanjskog zaduženja središnje države i HBOR-a, dok je unutarnji dug tijekom travnja povećan više od 610 milijuna kuna. U usporedbi s krajem travnja 2005. godine, navedene promjene još su izraženije, a inozemni se dug smanjio za 3,1 milijardu kuna, a unutarnji povećao za više od 8,4 milijarde kuna.

Tijekom proteklog tjedna kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke oslabila u odnosu na euro 0,17 posto. Srednji tečaj eura u petak je iznosio 7,258 kuna. Srednji tečaj britanske funte povećan je od početka do kraja prošlog tjedna 0,13 posto i tjedan je završio na razini od 10,648 kuna. Švicarski je franak pak prošlog tjedna ‘poskupio’ 0,35 posto, a prema tečajnoj listi od petka, njegov je srednji tečaj iznosio 4,617 kune, dok je srednji tečaj američkog dolara na tečajnici u petak iznosio 5,719 kuna, što znači da je odnosu na početak tjedna smanjen za 0,35 posto.

‘Bež knjiga’ američke središnje banke, Fed, te usporavanje američkoga gospodarskog rasta oštro su prošloga tjedna na svjetskim deviznim tržištima prisutnuli tečaj dolara, koji se spustio na najnižu razinu prema euru i jenu u posljednja dva tjedna. Njegov tečaj oslabio je 0,5 posto prema euru, kojim se potrajno trgovalo po 1,2759 dolara. Spustio se i 1,34 posto prema jenu, na 114,62 jena. Oštro klizanje dolara dogodilo se sredinom tjedna nakon što je Fedova ‘bež knjiga’ ukazala na usporavanje rasta gospodarskih aktivnosti između lipnja i sredine srpnja u SAD-u. Nalazi iz te knjige naveli su tržišne sudionike na zaključak o smanjenoj vjerojatnosti za podizanje kamatnih stopa u SAD-u idućeg mjeseca, 18. put uzastopno, na 5,5 posto. ‘Bež knjiga’ nije išla u korist dolara jer se daljnji rast američkih kamatnih stopa oštro smanjio, rekao je Niels Christensen, valutni strateg pri Société Générale u Parizu.