S 19 mjenjačkih mjesta Exclusive change najveći među malim mjenjačima

I dok ovih dana mjenjači na Jadranu manipuliraju tečajem za otkup deviza, gdje kod nekih onaj otkupni za euro pada ispod 7 kuna, u Zagrebu si takvo što nitko od mjenjača ne može dopustiti. U glavnome je gradu velika konkurencija, radi se cijele godine, pa i bilo neozbiljno svojim stalnim klijentima, koji im donose najveću zaradu, odjednom ‘nabaciti’ tečaj koji u velikoj mjeri odmiče od onog u bankama, odnosno onoga koji formira tržište. A tržište trenutačno tečaj drži na oko 7,20 kuna za euro. Upravo prema tom tečaju ovih dana otkupljuju devize u većini zagrebačkih mjenjačnica.

Nešto veći luksuz mogu si dopustiti mjenjačnice koje imaju prioritet poslovanja kao jedine u trgovačkim centrima. Slučaj je to primjerice s mjenjačnicama Exclusive change, koje imaju poslovnice u osamnaest trgovačkih centara u Hrvatskoj, po čemu je to vjerojatno jedna od većih mjenjačkih tvrtki na hrvatskom tržištu. Razlika je između otkupnog i prodajnog tečaja koji oni imaju u svojim mjenjačnicama oko 15 kuna, dok je u onima u gradu razlika oko 5 kuna za konverziju 10 eura.

• To opravdavamo ne samo time što nema konkurencije u tim centrima nego prije svega zato što se u njima pretežito obavlja otkup deviza, zbog čega u banci moramo često otkupljivati kune – kaže direktor mjenjačnice Exclusive change, Mađar Tamás Kocor.

• Dobar poslovni odnos naše tvrtke u Mađarskoj s trgovačkim centrima koji su se postupno otvarali i u Hrvatskoj dao nam je mogućnost da u njima otvorimo poslovnice – kaže Kocor.

Neki od vlasnika ostalih mjenjačnica tako formiran tečaj nazivaju bezobrazlukom, a neki ih ne smatraju konkurentima, jer se u trgovačkim centrima pretežito obavlja otkup tek manjih količina deviza. No, veći je bezobrazluk koji si dopuštaju mjenjači na Jadranu, neki i s neutemeljenom računicom. Ovih dana tečajni je šok izazvao mjenjačnica, također mađarskih vlasnika, Easy change, koja otkupljuje euro po tečaju od 6,3 kune, a prodaje ga po 7,5 kuna. Ta je mjenjačnica nova, a takvo odstupanje od tečaja drugih mjenjačnica neće joj omogućiti dugotrajni opstanak, kažu mjenjači.

Prema podacima Deviznog inspektorata, na hrvatskom tržištu posluje 1.181 mjenjač na 2.884 mjenjačkih mjesta uz dodatnih 739 u sklopu poslovnica komercijalnih banaka. Uvjerljivo vodeća pozicija prema broju mjenjačkih mjesta pripada Hrvatskoj poštanskoj banci, jer se u njeno ime i za njen račun mjenjački poslovni obavljaju u više od 900 poštanskih ureda Hrvatske pošte te u oko 130 Finih poslovnica. Iz toga proizlazi da ostali mjenjači u prosjeku imaju manje od 1,5 mjenjačkih mjesta, odnosno da većina subjekata u tom poslu djeluje na samo jednome mjestu.

Tko su vlasnici mjenjačnica i koliko koja mjenjačka tvrtka ima poslovnica, Devizni inspektorat, jedino ovlašteno tijelo za davanje takvih informacija, ne želi odavati, jer se plaše da bi spominjanje pojedinih mjenjačnica u medijima moglo rezultirati pokušajima njihova pljačkanja. Mjenjači nemaju strukovnu udrugu te tako svakom zainteresiranom za sliku stanja na mjenjačkom tržištu preostaju jedino internetske stranice, na kojima se spominje svega dvadesetak mjenjača u Hrvatskoj.

Neki mjenjači imaju poslovnice na nekoliko lokacija, što svakako povećava njihovu konkurentnost, ali to nije i najvažnije da bi neka mjenjačnica bila uspješnija. Odnosno, ponekad može i smanjiti konkurentnost, jer vlasnik ne može istodobno nadzirati poslovanje u svim poslovnicama, posebno ako su u drugom gradu. Mnogi vlasnici priznaju da upravo zato nisu otvarali mjenjačnice u drugim gradovima. No, primjerice, mjenjačnica Exclusive change ima 19 mjenjačkih mjesta, od čega 18 u trgovačkim centrima, gdje je sigurnost gotovo zajamčena. Ipak, postoji niz drugih elemenata koji neku mjenjačnicu čine konkurentnom na tržištu. Najvažnije je postojanje stalne klijentele. Uspješnije su one koje rade niz godina, jer su stvorile povjerenje.

• Da biste bili konkurentni, važno je imati stalne klijente koji mijenjaju veće iznose, povjerenje, dobar odnos s klijentom, što ponekad podrazumijeva i isporuku valute koju želi promijeniti uz nešto povoljniji tečaj od utvrđenog tog dana, dobar marketing i slično – kaže vlasnik mjenjačnice Konverta Dubravko Bučar.

• Imamo klijenta koji posluje sa Švedanima i koji iz Šibenika dolazi u Zagreb promijeniti švedske kune, jer je tečaj za tu valutu mnogo nepovoljniji u Šibeniku nego Zagrebu – dodaje Bučar.

Za mjenjačnicu nadalje nije beznačajno da se nalazi na primjerice uvučenome mjestu, gdje ima parkirnih mjesta. Prednost je i blizina zaštitarskih tvrtki, jer je tako prijetnja od pljački manja. Velika se prednost dobiva reklamiranjem na web stranicama, dok je s druge strane velik gubitak bila zabrana besplatnom reklamiranja tečaja na pločama pored cesta.

Mnogo je novih mjenjačnica posljednjih godina vrlo brzo zatvoreno. Naime, već su početna ulaganja visoka zbog obvezne zaštitne opreme, za koju je potrebno izdvojiti otprilike 15 do 20.000 eura. Otežavajuća su okolnost primjerice pljačke, nakon kojih je bilo slučajeva da su zbog gubitaka mjenjačnice morale zatvoriti poslovnice već sljedeći dan. Sve većem broju vlasnika mjenjačnica one postaju sporedni posao, ali unosno ako imaju turističke agencije ili neku drugu popratnu djelatnost.

• Već sada se moramo pripremati za uvođenje eura, koji će naš posao znatno smanjiti. Za već stalne klijente radimo konverziju tolaru u euro, a na što već od sljedeće godine zbog uvođenja eura u Sloveniji ne možemo računati – kaže vlasnik mjenjačnice Matteo iz Rovinja Stanko Mošnja.

Bez obzira na nedostatke u poslovanju, najveći dio njihovih govor o godišnjoj zaradi do 100.000 kuna, ali ima onih i s dvostruko većim zaradama. Solidno, ali sigurno znatno niže od zarada koje su se mogle ostvariti devedesetih godina, posebno u početku kad su se tečajevi iz dana u dan mijenjali, a mjenjačnice nisu bile pod strogim nadzorom nadležnih institucija. Zbog niza nepravilnosti uočenih u poslovanju, posljednjih godina Hrvatska narodna banka postrožila im je poslovanje, a Devizni inspektorat pojačao kontrole. I dok mnogo mjenjača zakonodavstvo prema njihovom poslovanju smatra nepravednim, dio ih ga opravdava.

Prvi pad prometa počeo je nakon ukidanja prava promjena deviza pravnim osobama. No, ono što ih je najviše pogodilo jest obvezno pražnjenje blagajne jednom na mjesec te prodaja svih deviza poslovnih banci s kojom imaju sklopljeni ugovor. Budući da je tečaj u bankama nepovoljniji, mjenjači gube moguću zaradu.

• Takav zakon sigurno je bio pod utjecajem bankarskog lobija – složna je većina mjenjača.

• Riječ je o našem novcu, pa je time nelo- gičnost veća. Nakon što ispraznimo blagaj- nu, ostanu nam kune, te ako dođe klijent, ne možemo mu prodati devize. Ili možemo ponovno devize koje smo prodali banci od nje otkupiti, na čemu one zarade, a mi, zbog razlike tečaja u mjenjačnicama i bankama, gubimo – kažu u mjenjačnici Struna.

• Takav je propis uveden zbog zadovoljavanja međunarodnih standarda, a u cilju sprečavanja pranja novca i boljeg nadzora poslovanja – kažu u Središnjoj banci.

No, Kocor tvrdi da u Mađarskoj takva rigorozna pravila ne postoje. Primjerice, kaže, nije potrebno prazniti blagajnu jednom na mjesec kako bi devize prodali banci, nego se samo mora obaviti interna inventura. Također je da- na mogućnost da se u većem iznosu snizi tečaj ako klijent prodaje veću količinu deviza.

• Problem je što mjenjačnice nisu udružene, odnosno ne postoji nikakva udruga preko kojeg bismo zajednički mogli iznositi probleme i prijedloge HNB-u – kaže Čalušić, koji je svojedobno predlagao osnivanje udruge.

Mnoge mjenjačke muče i rigorozne kontrole deviznog inspektorata, jer i na uočenih nekoliko kuna nepravilnosti u blagajni zaračunavaju goleme kazne – i do 100.000 kuna. Mjenjači mogu primati i čekove građana, na temelju kojih im prodaju devize.

• Zbog konkurencije mnogi, iako nerado, pri- maju čekove, a ostali, kojima je važniji oprez, to izbjegavaju. Sve su učestalije pojave da čekovi nemaju pokriće, zbog čega mjenjačnica stvara neizbježan gubitak – kaže Čalušić.

Osim mjenjačnica koje posluju kao d.o.o. ili obrt, postoje i one koje rade na primjerice Ininim benzinim postajama. Mjenjačnice u privatnom vlasništvu ne smatraju ih ozbiljnim konkurentima, jer to su tek usputne de- stinacije, gdje se mjenjaču manje količine deviza.