Investicijski fondovi

I prošli je tjedan obilovao brojnim događajima na tržištu kapitala. Iako Hanfa još nije objavila Actavisovu ponudu za preuzimanje Plive, tržišna se cijena njezine dionice uspjela zadržati na razini od prethodnog tjedna, uz promet koji je iznosio nešto više od 18,8 milijuna kuna. Procjenjuje se da, poput Barra, ni Actavis u prvom krugu neće ponuditi konačnu cijenu, a većina analitičara smatra da će tek nakon objave Actavisove ponude početi konačno odmjeravanje snage dvaju farmaceutskih divova u preuzimanju Plive.

Najveći tjedni promet, u iznosu od gotovo 25,6 milijuna kuna, protekli je tjedan ostvaren Adrisovim dionicama, kojima je cijena porasla 2,62%, približivši se nakon duljeg razdoblja razini od 4.000 kuna. Sličan tjedni promet, od gotovo 24,6 milijuna kuna, ostvaren je i dionicama Ericsson Nikole Tesle, kojima je cijena nakon duljeg vremena stagnacije porasla velikih 4,65%, i to na razinu od 2.250 kuna, iako je sredinom tjedna dostizala i dosad rekordnu vrijednost od 2.300 kuna za dionicu Društva. Pretpostavlja se da je glavni ‘krijac’ za rast cijena dionica Adrisa i Tesle bio zasad nepoznati inozemni fond koji je odnedavno krenuo s kupnjom ‘blue chip’ dionica u Hrvatskoj.

Neočekivano visok tjedni promet od gotovo 20 milijuna kuna ostvaren je i dionicama done-davno slabo likvidnoga Đuro Đaković holdinga. Naime, prošli je tjedan dionice tog holdinga na Varaždinskoj burzi prodavao Slavonski ZIF. Pritom je protrgovan nešto više od 182 tisuća dionica holdinga, uz tjedni rast cijene od 6,47 posto na konačnu tjednu razinu od 115 kuna. Iako je Đaković posljednjih godina bio u velikim poslovnim problemima, nakon lanjske dokapitalizacije, koju je provela država, otvorile su mu se brojne nove poslovne mogućnosti. Tu se ponajprije misli na izradu većeg broja vojnih transportera za inozemnog naručitelja, ali i na druge vrijedne poslove kojima su podizvođači društva kćeri koja posluju u sklopu holdinga. S obzirom na velik prošlotjedni odaziv i interes ulagača za dionicama Đure Đakovića, realno je očekivati veći rast tržišne cijene dionica tog holdinga tijekom sljedećih nekoliko mjeseci.

Jedan od većih prošlotjednih gubitnika bila je dionica Vaba banke, koja je na donekle malom volumenu trgovanja izgubila na vrijednosti čak 19,98% završivši tjedan na razini od 352 kune. Inače, u proteklom je petnaestak dana dionica te banke vrlo intenzivno rasla, s razinama od 155 na čak 440 kuna, nakon čega je došlo do neizbježne korekcije. Naime, prema prethodnim najavama, već ove jeseni trebalo bi doći do dokapitalizacije banke, i to javnom ponudom dionica s nadmetanjem prema početnoj vrijednosti od 100 kuna za dionicu banke. Ukupna vrijednost dokapitalizacije trebala bi iznositi 40 milijuna kuna, a njezin konačni iznos bit će poznat tek nakon završetka nadmetanja.

Zahvaljujući rastu cijena većine dionica na domaćim burzama, posebno onih najlikvidnijih, Crobex je u prethodnom tjednu porastao čak 4,35%, završivši tjedan na dosad rekordnoj razini od 3.089,22 bodova. Dakle, ne samo da je probio granicu od 3.000 bodova nego je i dalje nastavio brzo rasti. Indeks Varaždinske burze – VIN istodobno je zabilježio tek nešto manji rast vrijednosti (+1,5%), pa je i on prošli petak dosegnuo povijesno najvišu vrijednost od 2.747,6 bodova. Obveznički indeks Crobis također je rastao (+0,38%), a tjedan je završio na razini od 102,2245 bodova.

Končar elektroindustrija ostvarila je u prvom polugodištu ove godine izvrsne poslovne rezultate. Naime, u usporedbi s prvim šest mjeseci prošle godine, ove su godine poslovni prihodi Grupe Končar povećani 47%, dok je prodaja Društva istodobno povećana 48,2% na rekordan polugodišnji iznos od 1,19 milijardi kuna. U njezinoj su strukturi prihodi od prodaje u zemlji porasli 55,53%, na 749,9 milijuna kuna, dok je inozemna prodaja Grupe istodobno povećana 37,25%, na iznos od 444,16 milijuna kuna. Ukupni polugodišnji prihodi Grupe Končar bili su 46,3% veći od lanjskih, a iznosili su gotovo 1,29 milijardi kuna.

Zahvaljujući velikom povećanju poslovanja i prodaje, Grupa Končar ove godine ostvarila i dosad rekordnu polugodišnju neto dobit, koja je iznosila 18,35 milijuna kuna. Pritom svakako treba istaknuti da bi ostvarena dobit bila mnogo viša da Končar nije knjižio, ovaj put natprosječno visok, iznos rezervacija i vrijednosnih usklađenja od 79 milijuna kuna.

Inače, u prvim šest mjeseci ove godine Grupa je ugovorila gotovo 1,3 milijardi kuna novih poslova, i to 55% za domaće tržište, a 45% za realizaciju na inozemnom tržištu. Tako je ukupno stanje ugovorenih poslova na kraju lipnja ove godine iznosilo 1,82 milijarde kuna, odnosno 6% više nego na početku godine. Kad se dobrim polugodišnjim rezultatima Končara dodaju i nedavno ugovoreni poslovi, poput, primjerice, izgradnje HE Lešće, odnosno isporuke novih niskopodnih tramvaja ZET-u, jasno je da tu dionicu čeka perspektivna budućnost, to više kad se zna da je ona u skupini sličnih kompanija u svijetu jako podcijenjena.

I prošli je tjedan donio daljnji rast vrijednosti udjela, osobito dioničkih fondova. Pritom su najuspješniji bili fondovi Hrvatske poštanske banke, koji su prošli tjedan ostvarili velik porast vrijednosti udjela. Tako je HPB-ov dionički fond uknjižio tjedni porast vrijednosti udjela od 4,44%, dok je prinos njegova mješovitog fonda iznosio također visokih 3,08%. Dobar tjedni rezultat, već treći tjedan zaredom, ostvario je i Fimin dionički fond Fima Equity, a njegov je tjedni prinos iznosio 2,59%. Osim tih triju fondova prinos veći od 2% na tjednoj su razini ostvarili i mješoviti fond KD Balanced (+2,36%) te Aureus Equity (+2,27%).

Na ljestvici najmanje uspješnih fondova našli su se uglavnom obveznički fondovi. Tako je Fimin obveznički fond Global fond zabilježio pad vrijednosti udjela od 0,16%, dok je ST Euro Bond, obveznički fond ST Investa, istodobno zabilježio pad vrijednosti udjela od 0,13%. Izmjereno ostvarenim prinom od početka ove godine, uvjerljivo najuspješniji dionički fond je Aureus Equity, čiji je prinos u promatranom razdoblju iznosio 51,17%, što znači da su upravitelji tog fonda zadali jedini među domaćim fond-menadžerima svojim udjelničarima uspješno osigurati prinose veće od 50% u tekućoj godini.