Makropokazatelji

Na smanjenje ukupnoga duga na mjesečnoj razini pozitivno je utjecalo smanjenje razine izdanih državnih jamstava, duga HBOR-a te duga središnje države. Istodobno, u usporedbi sa svibnjem 2005. godine dug opće države povećan je otprilike za četiri milijarde kuna pa je godišnji rast iznosio približno ‘samom’ 3,4%.

Prema posljednjim podacima, tijekom ovogodišnjeg lipnja primijećeno je smanjenje prosječnih plaća na mjesečnoj razini i određeno usporavanje njihova rasta na godišnjoj razini. Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po zaposleniku tijekom lipnja 2006. u Hrvatskoj je iznosila 4.640 kuna. U usporedbi s prošlogodišnjim lipnjem neto plaća zabilježila je povećanje od 4,7%. Navedeni relativni rast neto plaća najslabiji je zabilježen tijekom 2006. S obzirom na to da je tijekom promatranog mjeseca godišnja inflacija, mjerenja indeksom potrošačkih cijena, iznosila 4%, možemo zaključiti da je i realni godišnji rast prosječnih neto plaća u lipnju bio prilično usporen. Prosječna bruto plaća iznosila je 6.684 kune. Zabilježeno je i usporavanje godišnje stope rasta bruto plaća na 5,3%, što je također najslabiji rast ostvaren tijekom tekuće godine.

Povoljno razdoblje za fiskalni sektor nastavilo se pa je tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilježen velik rast proračunskih prihoda. Tako su u navedenom razdoblju, prema podacima Ministarstva financija RH, ukupni prihodi konsolidirane središnje države zabilježili rast od 12,2% u usporedbi s prvim pet mjeseci prošle godine. Navedeni pozitivni trendovi povoljno su utjecali i na smanjenje pritisaka na daljnji rast duga opće države, koji je nakon travnja i u svibnju zabilježio smanjenje. Tako je na kraju svibnja 2006. godine ukupni dug opće države, koji uključuje dug državnog proračuna, izvanproračunskih fondova, jedinica lokalne uprave i samouprave, HBOR-a te izdana državna jamstva, iznosio 120,43 milijarde kuna. Na kraju promatranog mjeseca udjel duga opće države u procijenjenom BDP-u iznosio je oko 50,5%. U odnosu na kraju travnja zabilježeno je smanjenje razine duga za nešto više od 70 milijuna kuna.

Na domaćem novčanom tržištu tijekom prošlog tjedna je bilo donekle mirno, uz stabilne kamatne stope i popuštanje potražnje za kunama te dobru likvidnost (smanjenje plasmana na obratnoj repo aukciji, spuštanje kratkoročnih kamatnih stopa i ispod razina obratne repo stope). Na deviznom se tržištu, pak, osjetio utjecaj korporativne potražnje za devizama, ali i slabljenja ponuda deviza, pa je nakon nekoliko dana testiranja razine od 7,30 kuna za euro tečaj potkraj tjedna i prešao tu poprilično čvrstu razinu otpora slabljenju kune te na kraju završio i iznad 7,32 kune za euro. Prije toga ni slabljenje potražnje nije uspjivalo rezultirati spuštanjem tečaja, a većinu tjedna kretao se u rasponu od 7,29 do 7,30 kuna za euro, pri čemu je davao znakove slabljenja kune.

Na međunarodnom tržištu objave različitih podataka tijekom tjedna su prikazane oscilacije tečaja, koje su na kraju ipak više naštetile euru i jenu u odnosu na dolar. Naime, tjedan je počeo slabošću dolara zbog očekivanja nepovoljnijega kretanja kamatnih stopa za tu valutu pa je u odnosu na euro tečaj bio i iznad 1,29 dolara za euro, odnosno ispod 116 jena za dolar. Jen je na temelju slabijih podataka prvi počeo slabjeti pa je dosegnuo i najniže vrijednosti prema euru. No objave indeksa investitorske i poslovne klime u Njemačkoj kao i tehnička reakcija donijeli su višu vrijednost dolara do kraja tjedna (oko 1,275 dolara za euro, iznad 117 jena za dolar), s time da je jen ostao slab u odnosu na euro (iznad 149 jena za euro).