Vlada pred smanjenjem doprinosa i poreza na dohodak

Do smanjenja stopa poreza na dohodak i doprinose moglo bi doći već sljedeće godine. Tako bi građani i poduzetnici mogli osjetiti prve rezultate ove godine toliko hvaljenih dobrih pokazatelja vezanih uz punjenje proračuna i smanjenje deficita. No nije poznato koliko bi to smanjenje bilo, bi li olakšice više osjetili poslodavci ili zaposlenici, bi li se kod poreza na dohodak išlo na formiranje drugačijih platnih razreda ili bi se možda samo počeo neoporezivi dio dohotka. No ne treba se niti prerano zavaravati, jer punjenje proračuna u prvoj polovini godine je bolje s obzirom na to da je prošla godina imala manju osnovicu, pa bi drugi dio godine mogao znatno izmijeniti sliku, jer neki elementi već ukazuju na usporavanje gospodarskog rasta.

U Ministarstvu financija se o poreznom rasterećenju razgovara i izrađuju se analize. Završene će biti u rujnu, nakon što se dobiju konačni rezultati naplate poreza od turističke sezone. U listopadu će Vlada sastavljati proračun za sljedeću godinu, a tada će donijeti i konačnu odluku o tome hoće li doći do poreznog rasterećenja. Na prošlotjednoj sjednici Vlade ministar financija Ivan Šuker najavio je u sljedećim godinama rasterećenje gospodarstva, no nije rekao kada i u kojem segmentu. Doznajemo da je riječ o porezu na dohodak i doprinosima. Jer, struktura domaće ekonomije upućuje na potrebu za smanjenjem izravnih poreza. Diranje neizravnih poreza, PDV-a i trošarina značajno bi smanjilo proračunske prihode s obzirom na to da ti prihodi obuhvaćaju segment sive ekonomije koji je važan za porezne prihode, objašnjava nam izvor blizak Ministarstvu financija.

Bez obzira na to dogodi li se rasterećenje sljedeće godine ili kasnije, već je sada vidljivo da su sve teze o jačim poreznim zaokretima zaboravljene, kao primjerice jedinstvena stopa poreza koja se u nekim zemljama pokazala učinkovitom i o kojoj su se u nas vodile razne stručne rasprave. Ili pak prvotna ideja ministra Šukera o većem smanjenju doprinosa prema slovačkom modelu. Činjenica je, ipak, da su sve zemlje koje su imale jače porezne reforme prije.

Toga provele i one ključne koje smanjuju rashode. Zato je u nas moguće očekivati tek postupno rasteretanje, pa ako se nešto i dogodi sljedeće godine, vjerojatno bi bila riječ o manjim, iako ne i nebitnim pomacima za poslodavce ili zaposlenike, ili pak za obje kategorije.

Gledajući podatke od početka godine koji govore o dobrom punjenju proračuna i smanjenju proračunskog deficita na tri posto, prvih temelja za porezno rasteretanje ima, no ipak je potrebno, upozoravaju stručnjaci, pričekati kraj godine. Iako ni tada ne bi trebalo biti previše razloga za optimizam. Velik dio ekonomista i političara ujedno smatra da je obećanje o smanjenju poreza povezano i sa skorim izborima. Zato se može očekivati da će, ako je i bude, najava Vlade o poreznom rasteretanju biti povezana sa sljedećom izbornom godinom. Tim više što nije zaboravljeno obećanje Vlade otprije tri godine, odnosno prije prošlih izbora, o snižavanju stope PDV-a za dva postotna boda, koje se nije nikada dogodilo. Analize pokazuju da građani posljednjih godina bolje prepoznaju obećanja uoči izbora, pa je upitno je li Vladi potrebno da najavljuje nešto za što temelji još ne postoje ili možda, ako bi se i provelo, ne bi pokazalo planirane učinke.

Većina ekonomista smatra da je preuranjeno govoriti o poreznom rasteretanju bez obzira na to hoće li prihodovna strana proračuna biti dobra i do kraja godine. Prije takvog poteza potrebno je provesti reforme, kaže analitičar investicijske kuće Caib Goran Šaravanja.

• Sedamdeset posto rashodovne strane proračuna odnosi se na socijalu i plaće, a dok se to ne smanji ni prihodi u sadašnjem omjeru ne mogu biti od prevelike pomoći. Osim provođenja reformi na tim područjima, potrebno je raščistiti i situaciju oko neplaćenih potraživanja. Svi sporovi vezani uz neplaćanje moraju nestati. Usto, prostor za rasteretanje nije stvoren, jer podaci o manjem deficitu rezultat su dobrog ekonomskog ciklusa, koji se do kraja godine može promijeniti.

Ne samo da nema ekonomske osnove za rasteretanje nego je upitno ima li i političke mogućnosti. Najjača oporba, SDP se slaže s ekonomistima – potrebne su reforme, a pritom se dodaje da ih ova Vlada nije niti pokrenula. Pokrenula je, no vrlo sporo, a i činjenica je da se neplaćanja u gospodarstvu produbljaju.

SDP-ovac i bivši ministar financija Mato Crkvenac kaže da potreba za poreznim rasteretanjem postoji, no reforme i ubrzanje gospodarskog rasta preduvjeti su da njihovo provođenje pridonese smanjenju rashoda. A rast poreznih prihoda morao bi biti veći od rasta gospodarske aktivnosti. Zato je i upitno koliko bi oporba mogla podržati rasteretanje već sljedeće godine, ali je još upitnije kako bi se mogla suprotstaviti toj ideji bez ozbiljnog pada retinga.

I dok velik dio ekonomista zagovara smanjenje doprinosa, koje bi rasteretilo poslodavce i omogućilo povećanje zaposlenosti, sindikati prije razmišljaju o dohodovnom rasteretanju za zaposlenike. Odnosno, smatraju da smanjenje doprinosa ne bi imalo efekta za zaposlenike, nego samo za poslodavce. Glavni ekonomist SSSH-a Mario Švigir potvrđuje da se sindikalci u prvom redu zalažu za promjene u porezu na dohodak kroz povećanje neoporezive osnovice, smanjenje opterećenja za one s najmanjim primanjima te uvođenje poreza na luksuzne proizvode. Već ranija ideja bila je izjednačavanje neoporezivog dijela plaće s minimalnom plaćom za obračun doprinosa – sa sadašnjih 1.750 na 2.000 kuna. Jedna od ideja je i vraćanje uplate doprinosa od strane zaposlenika, čime bi smanjenje doprinosa imalo učinka na njihove plaće. U sadašnjem slučaju, kad poslodavci uplaćuju doprinose na zdravstvo, smanjenje doprinosa imalo bi neutralan efekt na zaposlenike, kaže Švigir. Kakvi su najnoviji stavovi poslodavaca nismo uspjeli doznati. No na nedavnom sastanku Gospodarsko-socijalnog vijeća predstavnik HUP-a Ivica Mudrinić izjavio da je najvažnije otvoriti razgovore o smanjenju poreznog pritiska na poslodavce budući i dalje rasli proračunski prihodi.

Činjenica je da razilaženja u razmišljanju o tome kamo treba prvo posegnuti u poreznom rasteretanju postoje, te da će, ako se odluka i donese, trebati vremena da se sve socijalne strane zadovolje. A vrlo je vjerojatno da će Vlada posegnuti barem za malim izmjenama, možda tolikim da se zadovolje glasači. Iako ne treba zaboraviti da je još prošle godine Vlada pogodovala poduzetnicima ukidanjem poreza na dividende. U sadašnjem bi izbornoj godini mogla, primjerice, ili povećati neoporeziv dio dohotka ili u manjoj mjeri smanjiti doprinose. I tako na građane, i poslodavce i zaposlenike, prenijeti zadovoljstvo punjenja proračuna i smanjenja deficita. A uoči izbora možda i poštuju zaboraviti da su reforme toliko potrebne prije bilo kakvih većih poreznih rasteretanja.

Da su reforme nužne pokazuje podatak o 70-postotnim rashodima proračuna samo za mirovine, zaposlenike i zdravstvo. Izdaci za mirovine bit će sljedeće godine 1,8 milijardi kuna veći, odnosno iznosit će oko 30 milijardi kuna, za plaće zaposlenika trebat će izdvojiti 26 milijardi kuna, a zdravstvo, čiji će se izdaci povećati za 780 milijuna kuna, u rashodima će sudjelovati s 15,2 milijarde kuna.