Svaki hrvatski grad veći od 50 tisuća stanovnika ima kapacitet za gradnju jednoga trgovačkog centra, a najveću potražnju s obzirom na broj stanovnika i kupovnu moć ima Zagreb, koji može apsorbirati još 300 tisuća četvornih metara.
U natoč sve većem broju trgovačkih centara čije je otvorenje najavljeno za kraj ove i sredinu 2007. godine (primjerice, u Zagrebu City Center, Avenue Mall, novi Mercator, Prebendarški dvori, Policentro u Rijeci, Kerumov splitski centar, dovršetak novoga dijela Trgovinskoga centra u Zadru), glad hrvatskih potrošača i kompanija za najmom novih trgovačkih prostora i dalje će tjerati ulagače na gradnju shopping centara ne samo u Zagrebu nego u svakom hrvatskom gradu koji ima bar 50.000 stanovnika. Potražnja za trgovačkim prostorom trenutačno iznosi 300.000 četvornih metara, a cijene najma u shopping centrima dosežu vrtoglave cijene od 50 eura za veće prostore do 100 eura za najmanje.
- Shopping centri u Zagrebu trenutačno zauzimaju površinu od svega 160.000 četvornih metara, što nije ni blizu zasićenja tržišta toga tipa poslovnih prostora. Sa skorim otvaranjem City Centra i Avenue Malla ta će se brojka povećati na 240.000 četvornih metara, što iznosi 300 m² na 1.000 stanovnika. U usporedbi s ostalim europskim gradovima slične veličine i kupovne moći, Zagreb može odmah apsorbirati još najmanje 100 m² na 1.000 stanovnika, što je površina od 80.000 m² potencijalnog novog trgovačkog prostora – objašnjava Vlatko Dubravica, konzultant za nekretnine iz agencije CB Richard Ellis.
Prema toj procjeni Zagreb bi uz sadašnje trgovačke centre u gradnji podnio još bar dva centra prosječne površine 40.000 četvornih metara, s time da Dubravica upozorava da bi buduće širenje shopping centara trebalo biti ravnomjernije i da bi se centri trebali graditi u južnim i istočnim dijelovima grada. Otvaranjem novih centara, kaže, situacija na tržištu trgovačkih prostora neće se mnogo promijeniti, već jedino može doći do preusmjeravanja velikog broja potrošača uspiju li novi centri dovesti velike svjetske robne marke kojih dosad nije bilo u Zagrebu i Hrvatskoj. Kao i kad je riječ o uredskim prostorima, trgovački centri većinom su smješteni u Zagrebu, iako, objašnjava Dubravica, uz barem jedan shopping centar u Rijeci, Zadru, Splitu i Osijeku i dalje postoji interes za gradnju te dovoljan broj stanovnika.
Potražnju za trgovačkim prostorom vrlo je teško pravilno izmjeriti. Za razliku od uredskih prostora, kod kojih kompanije uzimaju toli-renih u kraćem razdoblju, tržište ne bi moglo podnijeti pa bi se dosta trgovina, a čak i shopping centara, moralo zatvoriti.
- Kad bi se uistinu dogodilo da na tržištu u jednom trenutku bude 460.000 m² prostora, a ima li se na umu da trgovački centri računaju na najmanji promet od 300 eura na mjesec po četvornome metru, to bi značilo da bi ukupna mjesečna potrošnja samo u shopping centrima morala biti 138 milijuna eura, odnosno 172 eura po stanovniku, što nije realno – objašnjava Dubravica.
City Center One u Zagrebu, između Španskog i Jankomira, otvara se početkom listopada. Prostirat će se na dvije etaže, na površini od 61.000 četvornih metara. Lokali su površine od 25 do 8.000 četvornih metara, a svih 85 je iznajmljeno. Među najoprimcima su austrijski hipermarket Interspar, njemačka modna kuća Peek&Cloppenburg, New Yorker, austrijski lanac sportske odjeće i obuće Hervis, portugalski Salsa Jeans te slovenski Sportin. Trgovine će otvoriti i austrijski lanac prodavaonica obuće Stiefelkönig, parfumerije i drogerije Müller i L’Occitane te Mango, Saint Oliver i Swarovski, a ponudu centra upotpunit će i domaće prodavaonice, poput Magme, Irisa i Varteksa. Centar će imati i nekoliko restorana te 1.700 parkirališnih mjesta. Njegova gradnja stoji oko 100 milijuna eura, a financiraju ga privatni austrijski ulagači Wolfgang Kaufmann i Hubert Hoffman, koji su već realizirali nekoliko sličnih projekata u srednjoj Europi. Arhitektonsko rješenje potpisuje arhitekt Otto Barić, odnosno tvrtka ATP, a izvođač građevinskih radova je poduzeće Stipić interart. Iz City Centera najavljuju i druge projekte u Hrvatskoj. Austrijski investitor već ima slične projekte u šest mađarskih gradova (Stop Shops), a uključen je i u projektiranje Linzer Plus Cityja te gradi trgovački centar u poslovno-stambenom kompleksu Linzer Lentia 2000.