Struja će realno poskupjeti između 25 i 100 posto

I s rujanskim poskupljenjem od 10 posto Makedonija još ima najjeftiniju struju u regiji. U Hrvatskoj je kilovat približno osam, u Grčkoj 11, a u Makedoniji pet euro centa.

S rujanskim računima za struju makedonskim građanima stiže poskupljenje od 10 posto, s obzirom na to da je prije desetak dana Regulatorna komisija za energetiku odobrila poskupljenje struje od 9,14 posto. Uzme li se u obzir da je moguće i poskupljenje grijanja (najavljuje se rast od čak 50 posto), a slijedom toga i svega što ovisi o cijeni električne energije, jesen neće biti laka ni kompanijama, a zasigurno ni građanima, koji i onako muku muče s plaćanjem mjesečnih računa.

Rast cijene struje i nije neko iznenađenje s obzirom na to da je bio najavljen još na početku godine, kad su dobavljači povišili cijene. Regulatori sa svoje strane i ne kriju da je do rasta cijene struje prije svega došlo da bi se zaštitila državna tvrtka MEPSO, koja je zbog deficita domaćih proizvodnje električnu energiju prisiljena uvoziti po većim cijenama. A samo u ovoj godini uvoz je, u odnosu na lani, veći 40 posto. Najnovije poskupljenje nije i posljednje, čak i kad je riječ o ovoj godini. Naime, EVN, novi austrijski ‘gazda’ elektrodistribucije ESM, nezadovoljan je tom odlukom i najavljuje da će tražiti novo poskupljenje jer tvrdi da ta kompanija struju sad kupuje skuplje nego što je prodaje.

Pri najnovijem poskupljenju struje regulatori nisu uzeli u obzir samo skuplji uvoz nego i to da MEPSO za još niže cijene opskrbljuje i dvojne velike potrošačke električne energije koji su svojedobno prodani strancima uz obvezu da električnu energiju plaćaju mnogo jeftinije. Tako metalurzi iz Silmaka, prijašnjeg Jugohroma, i famoznog proizvođača željeznog nikla Feni (nešto poput makedonskog Obrovca), u vlasništvu Francuza, plaćaju tri centa za jedan KW, iako je cijena industrijske električne energije koja se prodaje domaćim proizvođačima čak triput veća.

I pak, i s tim poskupljenjem Makedonija ima najjeftiniju struju u regiji. U Hrvatskoj je kilovat približno osam centi, u Rumunjskoj devet, u Grčkoj 11, dok će u Makedoniji nova cijena biti približno pet. Austrijanci koji su kupili ESM u startu su računali na izjednačenje cijena energije u regiji, to više što je i Makedonija pristala biti dijelom jedinstvenoga regionalnog energetskog tržišta. Prijašnja je makedonska vlada, koja im je ESM i prodala, nije željela da do poskupljenja dođe u izbornoj godini. Zapravo, postojao je džentlmenski dogovor da porasta cijene struje ne bude dok ne prođu parlamentarni izbori, koji su se održali 5. srpnja ove godine.

EVN je zato u međuvremenu počeo utjerivati dugove, 50-ak milijuna eura, od kojih su čak jedna četvrtina dugovi države – od ministarstava, jedinica lokalne samouprave do škola, medicinskih ustanova i javnih poduzeća. I u toj je akciji EVN imao promjenjivu sreću jer jednostavno nije mogao odbaciti socijalnu funkciju, koju je elektroopskrba imala u prijašnjem, 15-godišnjem razdoblju.

EVN se vjerojatno smatra zakinutim i zbog neostvarenja tendera za prodaju termoelektrane na mazut Negotino za 225 megavata instalirane snage na kojem je ona ponudila najbolje uvjete.

Makedonci, međutim, smatraju da će se i EVN, kao i svi drugi stranci koji ulažu u Makedoniji, koristiti monopolom za što brži povrat uložena novca i opravdano sumnjaju da vlade koje su te kapacitete prodavale nisu u kupoprodajne ugovore stavile zaštitne mehanizme. Podsjetimo, kupnjom 70,1 posto dionica austrijska je kompanija EVN u ožujku ove godine postala većinski vlasnik distribucije ovdašnje Elektroprivrede (ESM distribucija). Preostala su još dva dijela, koja su sada posebne javne kompanije – ELEM (elektrane) i MEPSO (prijenosni sustav), a neizvjesno je kad će se one prodati. Inzistiranje javnosti na transparentnosti procesa prodaje ESM distribucije rezultiralo je ‘ustupkom’ – dogovor se može dati na uvid uz obvezu da se neće komentirati i da u javnosti neće biti objavljeni njegovi dijelovi.

Slučajno ili ne, makedonska je javnost istodobno informirana da državni MEPSO ne može nabaviti dodatne količine potrebne elektroenergije za sljedeću zimu (nije osigurano čak 35 posto potrebne elektroenergije) i da je zapravo ima samo do kraja ove godine.

U novinama su odmah osvanuli naslovi da Makedoniji prijeti potpuni mrak. MEPSO se pravda time da u regiji nema dovoljno električne energije, što uzrokuje rast cijena dostupne energije, prema nekim i za dvostruko veće cijene, što će, naravno, platiti potrošači. Neke procjene govore da će se samo na toj osnovi cijena električne energije već u jesen povećati između 25 i 100 posto.