Home / Biznis i politika / Auto ceste kao povod višemilijunskog lanca neplaćanja

Auto ceste kao povod višemilijunskog lanca neplaćanja

Neslužbeno doznajemo da Hidroelektra svome sarajevskom podizvođaču ne može platiti posao zbog navodno višemilijunskih nenaplaćenih potraživanja od HAC-a, što HAC demantira.

Hrvatske autoceste zasad ispunjavaju rokove iz ambicioznih planova Vlade o širenju mreže autocesta, no čini se da projekt puca na drugom kraju. Naime, drugu vrstu rokova, onih za plaćanje izvođačima radova, HAC probija i s plaćanjima kasni više mjeseci. Radi se milijunskim iznosima, no kako je gradnja za državu i dalje najveći izvor određenih vrsta građevinskih poslova u Hrvatskoj, sudionici su prisiljeni na strpljenje makar i po cijenu gubitaka u poslovanju.

Zagrebačka kompanija Hidroelektra dobila je poslove na gradnji dijela splitske autoceste Dugopolje – Šestanovac. Da bi smanjila troškove, Hidroelektra je kao podizvođača uzela Hidrogradnju Sarajevo. Glavni motiv bila je ušteda na troškovima rada: bosanskohercegovački građevinski radnici zaraduju u prosjeku 300 KM mjesečno u usporedbi s oko 4.500 kuna, koliko zaraduju hrvatski radnici na istim poslovima. Problem je što te i još neke obavljene radove Hrvatske autoceste još nisu platile Hidroelektri, pa ta zagrebačka kompanija nije platila ni svojim podizvođačima radova, među kojima je i Hidrogradnja Sarajevo. Neslužbeno su dospjela dugovanja HAC-a prema Hidroelektri višemilijunskih, a Hidroelektra svome sarajevskom podizvođaču radova Hidrogradnji navodno duguje oko 12 milijuna kuna. U Hrvatskim autocestama tvrde da uredno i na vrijeme podmiruju svoje obveze, pa i one prema Hidroelektri.

Nenaplaćena potraživanja od hrvatske tvrtke zasigurno imaju velik utjecaj na poslovanje Hidrogradnje, no ta tvrtka iz Federacije BiH (postoji i Hidrogradnja u Republici Srpskoj) ionako ima golemih poslovnih problema. Lanjsku poslovnu godinu Hidrogradnja je završila s gubitkom od 781.725 KM (399 tisuća eura), odnosno čak 169 posto višim nego 2004. godine. Prihodi od prodaje Hidrogradnje iznosili su 23,4 milijuna KM, a troškovi 23,2 milijuna. Ukupna aktivna kompanije iznosila je 98,3 milijuna, a ukupni kapital 69,8 milijuna KM. Dugoročne obveze kompanije pritom su iznosile 28,5 milijuna, a kratkoročne 28,5 milijuna KM. Zbog neplaćanja je kompaniji blokiran račun, a direktor kompanije Mehmed Drino je najavio da će 250 do 300 radnika (od ukupno 1.057 zaposlenih) poslati na čekanje. Većinski dioničar Hidrogradnje je Vlada Kantona Sarajevo, koja kontrolira više od 66,67 posto dionica.

Iako je privatizacija kompanije najavljivana još 2004. godine, odgadana je zbog tužbe grupe malih dioničara protiv Vlade i Agencije za privatizaciju. Mali dioničari su u tužbi tvrdili da im je pripadao udio u zaradi od prodaje Hidrogradnjinog udjela u Tvornici cementa Kakanj. Tužba je riješena nagodbom u sklopu koje je kantonalna vlada malim dioničarima isplatila 700.000 KM, pa se ubrzo očekuje i prodaja državnog udjela.

Nažalost, nitko od odgovornih ljudi u Hidrogradnji i Hidroelektri nije bio spreman na razgovor s medijima.