e-tail

Analitičari procjenjuju da će on line shopping u Hrvatskoj rasti 20 posto godišnje. Samo T-Com je lani autorizirao 5,6 milijuna kuna kartičnih transakcija preko interneta. Više od trećine kupovina obave stranci, koji najviše kupuju CD-ove naših izvođača.

Bernhard Huettmann iz Njemačke naručio je ovih dana glazbene CD-ove ‘Dobro jutro’ i ‘Cu- kar i sol’ od Dalmatina, Fincu Sari Pirhonenu ispručili smo osam CD-a, među kojima je najviše onih Vice Vukova, a Kiyoko Yata iz Japana zaljubljenik je u Oliverove pjesme pa je odlučila kupiti nekoliko njegovih CD-ova. Oko devedeset posto svih CD-a koje prodamo odlazi u inozemstvo, a 70 posto tih narudžbi ne dolazi od ‘gastarabajtera’ već fetivih stranaca – razložio je strukturu svojih kupaca vlasnik internet trgovine Croart shop iz Velike Gorice Bruno Eldić, koji mjesečno u inozemstvo pošalje između 100 i 200 takvih pošiljki.

I dok brojne domaće tvrtke doslovce razbijaju glavu kako prodati hrvatske proizvode u inozemstvu, maleni CD shop, kao što ovaj primjer pokazuje, u tome je uspio, i to ponajprije zahvaljujući internetskoj trgovini. Internet se potvrdio kao savršen medij za plasiranje i nekih drugih roba i usluga u inozemstvu, što potvrđuje i podatak iz istraživanja tržišta tvrtke IDC Adriatics da čak 37 posto prihoda maloprodajne hrvatske e-trgovine dolazi iz inozemstva.

Za tako visok postotak ‘izvoza’ hrvatskih proizvoda i usluga najviše su ‘krive’ turističke agencije, preko kojih je u prošloj godini ostvareno više od 50 posto on line maloprodajnih narudžbi, odnosno približno 29 milijuna dolara, a da leko najuspješnija u internetskoj prodaji turističkih usluga bila je tvrtka adriatica.net, koja je sama putem on line kupnje ostvarila gotovo devet milijuna dolara prihoda.

Iako su putovanja, noćenja u hotelima te softverski programi najpogodniji za internetsku prodaju jer se prodana roba ne mora fizički dostaviti kupcu, postoji i cijeli niz drugih proizvoda koji su na internetu položili tržišni ispit zrelosti. Prvenstveno je riječ o robama koje ne zahtijevaju osobno prisustvo prilikom izbora kao što su knjige, kompjutorska oprema, glazba, sa tovi i nakit koje korisnici rado naručuju putem interneta jer to podrazumijeva veći izbor, jed nostavniju usporedbu cijena različitih prodava ča i možda najvažnije – dostavu do kućnih vrata.

Niski troškovi pokretanja e-trgovine i u Hrvatskoj su privukli brojne poduzetnike, no mnogi su i prije prve godišnjice zatvorili virtualna vrata svojih trgovina. Tako nije uspio opustiti ni Mobile web shop, jedan od prvih internetskih shopova kod nas, a neisplativim se pokazala i internetska prodaja hrvatskih suvenira te prehrambenih proizvoda. Internetski dućani Forster.hr i Homeshoping.hr, koji su nudili on line prodaju tehničke robe, kao i Velkrom.hr koji se bazirao na prodaji grafičke opreme, isto tako više ne postoje. Na svjetskoj razini, najveći debakl, unatoč uloženim milijunima, doživio je portal s vinima, a niti prodaja odjeće nije se pokazala osobito uspješnom. Značajnije tržište u tom smislu uspjele su ostvariti samo tvrtke koje se inače bave kataloškom prodajom poput Neckermann i Quellea, jer su kupci od ranije navikli naručivati njihovu odjeću a da je ne probaju.

• Neke stvari, poput prehrambenih proizvoda, jednostavno nisu pogodne za on line prodaju – u jednoj rečenici objasnio je Damir Rogović, član Uprave tvrtke Advent iz Pule, razloge njihova neuspjeha u prodaji zdrave hrane na internetu.

• Većina naših proizvoda može se kupiti u trgovinama i supermarketima, tako da su kupci preko interneta uglavnom naručivali proizvode koje nisu mogli pronaći u običnom dućanu. S obzirom na to da nas je logistika za taj posao stajala više nego ostvareni prihodi, odlučili smo se vratiti klasičnoj trgovini – kazao je.

Iako Hrvati još nisu stekli naviku da ‘špeceraj’ kupuju klikom miša, u najvećem hrvatskom maloprodajnom lancu vjeruju u budućnost on line prehrambenog tržišta, no o udjelu internetske trgovine u ukupnoj prodaji nisu željeli govoriti.

• Uložili smo velika sredstva u unapređenje distribucije i logistike, što je rezultiralo kupnjom novih dostavnih vozila, a do kraja tekuće godine planiramo uvođenje svježeg mesa u internetski asortiman, što će zasigurno unaprijediti cjelokupnu uslugu on line prodavaonice – kazala je Renata Šimeković, glasnogovornica Konzuma.

Najveći porast prodaje na e-tržištu u prošloj godini, od gotovo 300 posto, ostvaren je u segmentu elektronike i elektrike, i to zbog ponovnog aktiviranja Brodomerkurova shopa te pokretanja stranice Propero.hr na kojoj se, među ostalim, u ponudi nalazi i bijela tehnika, a riječ je o jednom od rijetkih on line dućana koji iza sebe nemaju infrastrukturu klasičnih trgovina. Vlasnik Propera Petar Mandarić objasnio je kako tek osnovani internetski dućan ipak može cijenama konkurirati velikim trgovcima.

• Mi imamo sklopljene ugovore s gotovo svim velikim uvoznicima tehničke robe u Hrvatskoj, a dobre marže uspjevamo dogovoriti jer za razliku od klasičnih dućana robu plaćamo odmah. Naša ciljna publika su kupci koji nemaju vremena obilaziti dućane u potrazi za željenim proizvodom, kao i oni koji zbog činjenice da žive u manjim mjestima nemaju raznovrstan asortiman uredaja na raspolaganju – objasnio je Mandarić. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj internetska trgovina još nije zaživjela kao u SAD-u i drugim razvijenim zemljama.

• Kod nas vlada veliko nepovjerenje prema tom obliku trgovine i veoma rijetko netko obavi kupnju bez dodatnog kontakta s prodavačem, tako da morate imati zaposlene ljude koji će se javljati na telefon i pomagati kupcu u odabiru, što u internetski razvijenim zemljama nije potrebno – kazao je.

Da Hrvati još osjećaju određenu nelagodu i nevjercu spram virtualnih trgovina pokazuje i podatak da preferiraju plaćanje pouzećem, osobno ili uplatnicama, dok je plaćanje karticama najčešće tek treći izbor kupaca.

• Mislim da kupce u Hrvatskoj najviše brine prevara od strane vlasnika on line shopa jer ne znaju o kome je riječ, a tek potom kartične prevere. Tako imate apsurd da im veću sigurnost ulijeva naručivanje knjiga na amazon.comu, koji je meta svih hakera svijeta, nego u nekoj domaćoj on line trgovini jer im ono prvo zvuči poznatije a time i sigurnije – objasnio je Igor Križevan, analitičar IDC Adriatics, koji kao ograničavajući faktor e-trgovine u nas navodi i činjenicu da web trgovine premalo ulažu u vlastito oglašavanje.

I u HGspotu, koji oko dva posto prihoda ostvaruje preko interneta, kao najveću prepreku ozbiljnijem razvoju e-poslovanja vide nedostatak povjerenja kupaca u takav oblik trgovine.

• Većina Hrvata izbjegava kupovati proizvode putem weba u strahu da im netko ne ukrade brojke kartica, iako se to može dogoditi i prilikom svake upotrebe na POS terminalu ili bankomatu. Manji dio problema vidimo u tome da prosječni kupac ipak voli ‘fizički’ doživjeti proizvod, tj. vidjeti ga uživo i opipati – rekao je voditelj marketinga HGspota Danijel Uremović.

Jedan od problema s kojim se susreću e-trgovci su i visoke cijene poštarske u Hrvatskoj, koje su prema riječima Brune Eldića dvostruko veće nego u susjednoj Sloveniji.

• Poštarska je ovdje najsukuplja u Europi, a za nas koji većinu prodaje ostvarujemo u inozemstvu velik problem predstavljaju carina i špeditacija. Jedino što smo nekako uspjeli dogovoriti jest da ta davanja ne plaćamo za svaku pošiljku, već na mjesečnoj bazi – ispričao je Eldić.

Stasavanjem mladih generacija, odnosno njihovim ulaskom u dob kad mogu samostalno raspolagati novcem, internetski trgovci očekuju da će promet putem weba značajnije narasti te da će kupovina na internetu biti sasvim normalna stvar. Stoga, kaže Srečko Đurđević, vlasnik tvrtke ambient.hr koja se bavi prodajom namještaja, ‘iako je on line prodaja još u povojima, bolje je da mi pričekamo nju nego ona nas’. On je u e-trgovinu krenuo prije nešto manje od dvije godine.

• Kako sam u prodaji namještaja od 1995. godine, u relativno malom poslovnom prostoru shvatio sam da su naši potencijali mnogo veći od prostora koji posjeduju. Prodaju smo temeljili na izložbenim primjercima namještaja i korištenju kataloga, a pojavom interneta uvidio sam da postoji mogućnost prezentacije namještaja putem web stranica na sličan način kao što mi to činimo u trgovini – kazao je Đurđević te dodao su im najčešći kupci iz Zagreba i Kvarnera.

Promocija internetske trgovine, koju bi prema mnogima ponajprije trebale pokrenuti banke, značajno bi pridonijela razvoju tog tržišta, a određene pomake na tom planu, kao što je rekao Igor Križevan, već je napravio T-Com sa svojim Shopping Centrom. Riječ je o portalu na kojemu se nalazi 40 web dućana, a osim te usluge T-Com u sklopu e-trgovine pruža i uslugu online autorizacije kreditnih kartica te uslugu Online Shopa koja omogućuje brzo otvaranje i jednostavno upravljanje web dućanom. Putem potonje usluge potkraj 2003. godine dućane su otvorele 22 tvrtke.

• U 2004. godini autorizirali smo oko 2,4 milijuna kuna kartičnih transakcija, dok je u prošloj godini vrijednost transakcija narasla na 5,6 milijuna kuna. Kreditnim karticama preko interneta najčešće se kupuju knjige, cvijeće, darovi, a ako se promatra promet u kunama, onda su u vrhu ljestvice putovanja i tehnička roba – naveli su u T-Comu.

Potencijal e-taila nekoliko puta veći od prometa. Uz T-Com postoji još nekoliko portala na kojima je objedinjeno više internetskih trgovina, a procjenjuje se da je u Hrvatskoj trenutačno aktivno između 300 i 350 virtualnih dućana. Oni su 2005. ostvarili 115 posto veći promet nego godinu ranije. No, potencijali e-taila, kako Amerikanci nazivaju on line maloprodaju, nekoliko su puta veći i prema nekim predviđanjima u budućnosti bi na hrvatskom webu moglo poslovati 2000 do 2500 privrednih subjekata. IDC Adriatics predviđa da će do 2010. godine e-trgovina u Hrvatskoj rasti prosječnom stopom od dvadesetak posto godišnje, odnosno u sljedeće četiri godine vrijednost on line maloprodaje mogla bi se približiti brojci od 150 milijuna dolara. Značajnom rastu e-prodaje pridonijet će i porast broja korisnika interneta u Hrvatskoj, kojih bi do kraja ove godine trebalo biti oko milijun i pol. Na užas svih muškaraca, a na zadovoljstvo pripadnica ljepšeg spola shopping će tako biti još jednostavniji – umjesto odlaska u dućan bit će dovoljno samo učiniti jedan ‘klik’.

U svijet e-trgovine moguće je ući sa samo 500 kuna početnih troškova, navode u tvrtki Ouroboros, koja pruža usluge naplate putem interneta, odnosno on line autorizacije kreditnih kartica, djelujući tako kao povezivač između banaka i kartičnih kuća.

• Procedura pokretanja trgovine na webu prilično je jednostavna i brza. Trgovac treba najprije izabrati pružatelja usluga internet naplate i s njime potpisati ugovor, a ostatak procedure prepušten je pružatelju usluga. Potrebno je imati i web aplikaciju koja, ovisno o složenosti, može stajati od nekoliko stotina do tri tisuće kuna – objasnio je Božo Juretić, izvršni direktor Ouroborosa.