Page 2
“`markdown
Poslovna znanja\n\nJesu li korporacije psihopati\n\nAmerički film Korporacija, nastao prema istoimenoj knjizi Joela Bakana, pokazuje da su velike kompanije danas ono što su nekoć bile crkva ili monarhija. Kroz radnju se provlači teza da kad bi korporacija bila čovjek, ona bi zacijelo bila psihopat. Stoga ne čudi da se antiglobalistima, ali i potrošačima, čini da je brendiranje, kao jedan od alata privlačenja potrošača, zapravo najobičnija zamka. Pokretač nove marke tenisica spočetka naše priče, aktivist Lasn, došlo do zagadenja i da se potrošači brinu čime se njihov mozak hrani u okruženju.\n\nNjegove Blackspot tenisice tek su početak borbe kojom želi potaknuti i druge aktiviste da se prestanu šetati s transparentima i pokrenu konkretne stvari. Novi vlasnici Blackspotera kupnjom dobivaju pismeni certifikat u kojemu je navedena misija pokreta.\n\n’I vi sudjelujete u pokretu. Zamislite samo neovisnu glazbenu marku Blackspot, lanac Blackspotovih restorana koji prkosi McDonald’su poslužujući lokalna jela, prodavaonica biodizele koji naftnim gigantima oduzimaju tržišni udjel. Mogućnosti su ograničene samo snagom želje za promjenom. Blackspot antilogo nije zaštićen. Raspaćavajte kopije!’ stoji u certifikatu.\n\nKompanije ignoriraju aktiviste\n\nUnatoč rastućoj moći antibranding pokreta kompanije nastoje ignorirati ekstremiste zato što se njihova videnja vrijednosti branda bitno razilaze. Tako kompanije u svojim brandovima vide čistu ekonomsku vrijednost, dok je aktivist snage.\n\nKada je Nike kupio Conversove ‘starke’ antiglobalisti su krenuli u akciju i smislili svoje Blackspot tenisice\n\nKad bi kompanije izmijenile prepećicu branda i rasušale zahtjeve prosvjednika to bi samo ojačalo njihovu ekonomsku vrijednost, tvrdi Lasn. To potkrepljuje podatkom o rastućem broju etičkih i društveno odgovornih kompanija svjesnih da njihova uloga nije samo stjecanje vrtoglavih profita već i promicanje društvenih vrijednosti.\n\n- Kompanije uzimaju novac od društva, a došlo je i vrijeme da i one pruže nešto zauzvrat\n- zaključio je aktivist Lasn.\n\n—\n\nPotrošači ne žele da ih se kontrolira bilo politički, sociološki ili psihološki, a snažni brandovi među najvećim su manipulatorima stoljeća\n\nnaveo je da se nada kako će antibranding pokret velikim korporacijama učiniti isto toliko koliko su to učinili i prosvjedi za zaštitu okoliša. Svoju je revoluciju nazvao ‘mentalnom reformom’. Tvrdi da je u ‘mentalnom okolišu’ stima pojam branda vezan uz društvenu problematiku. Stručnjaci tvrde da kompanije aktiviste percipiraju isključivo kao pokretače bojkota proizvoda i time kao potencijalnu opasnost za narušavanje njihove ekonomsko“`
