Spajanja

Najveći interes za PROGRAM RAZVOJA MALOG I SREDNJEG poduzetništva. Za ovu godinu Partner banka zacrtala je ambiciozan plan: rast bilance 20 posto, u nešto manjem postotku rast neto dobiti te pojačano poslovanje s građanstvom.

O d svojeg osnutka prije 15 godina Partner banka orijentirala se na poslovanje s malim i srednjim poduzetnicima te obrtnicima, a takva strategija provodi se i danas. U kreditnom portfelju mali poduzetnici sudjeluju sa 65 posto plasiranih sredstava, a u garantnom (garancije i akreditivi) s udjelom od 58 posto. U svim vrstama izvora sredstava njihova sredstva čine 40 posto ukupnih depozita u depozitnoj osnovi. S obzirom na to da su Partner banci, kao i većini banaka, dostupni ponajprije kratkoročni izvori, ona ponajviše financira uglavnom kratkoročne obrtnke potrebe komitenata, a samo u rijetkim slučajevima odobravaju se srednjoročni krediti.

Od 1997. Banka surađuje s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj. Ta se banka angažira na prihvaćanju vanjskih, jeftinih izvora, djelomično i domaćih, te ih krajnjim korisnicima plasira putem poslovnih banaka koje u cijelosti snose kreditni i svaki drugi rizik.

Od prvog smo se dana dokazali kao ozbiljan partner HBOR-u u zajedničkom ostvarenju programa, posebno vezanih uz male tvrtke s kvalitetnim ciljevima poslovanja i razvoja, kažu u Partner banci. Surađujemo na gotovo svim programima, poput financijskog restrukturiranja, razvitka malog i srednjeg poduzetništva, kreditiranja maloga gospodarstva na područjima pod posebnom državnom skrbi, davanja kredita ulagačima početnicima, kredita za razvoj otoka, gospodarskih djelatnosti, potpore turističkom sektoru, kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te pripreme izvoza i izvoza, ističu u banci.

Potencijalni korisnici kredita najveći interes pokazuju za program razvitka malog i srednjeg privatnog poduzetništva, ponajprije za kreditiranje izvoza, ali u banku dolaze i početnici, koji neke svoje ideje namjeravaju uobličiti u budući posao. Partner banka kreditira početnike uz pomoć HBOR-ovih sredstava i na vlastiti rizik, a nekim je samo posrednik i financijski savjetnik za njihov izravni kontakt s HBOR-om, kažu u banci.

Svaki tražitelj kredita mora zadovoljiti tri uvjeta: isplanirati vlastiti udjel u ulaganju prema uvjetima programa, predočiti dokumentaciju koja opravdava namjeru ulaganja (investicijski program – poslovni plan) te ponuditi odgovarajuće instrumente osiguranja.

U poslovnoj politici za ovu godinu Partner banka zacrtala je ambiciozan plan: rast bilance iznad 20 posto, u nešto manjem postotku rast neto dobiti, a s obzirom na smanjivanje kamatnih marži i spreadova, te pojačano poslovanje s građanstvom. Aktualna je linija povoljnih nenamjenskih gotovinskih kredita, a od travnja Banka odobrava i kredite za kupnju vrijednosnih papira.

Interes za oba programa kredita je iznadprosječan, kažu u banci. Već sad imamo visok i stabilan udjel izvora sredstava stanovništva od 33 posto, naglašavaju, a spomenutim proizvodima taj udjel će se povećati.

Uz obavljanje svih bankovnih poslova, domaćeg i inozemnoga platnog prometa i internetskoga bankarstva za pravne osobe preostaje nam praviti kraju uvođenje kartičnoga poslovanja za pravne osobe te internetsko bankarstvo za fizičke osobe.

Iako je financijsko tržište veliko, a konkurencija nemilosrdna, realno je pretpostaviti da ćemo, kao i proteklih 15 godina, uz pomoć svojega znanja nastaviti odgovarati svim zahtjevima klijenata, koji su u međuvremenu počeli zahtijevati sve sofisticirane proizvode i jeftiniju uslugu, kažu u Partner banci.

Nije isključeno da država udjel u Croatia osiguranju proda na burzi ili da se i Crkvi isplati dio duga. Se banke i osiguravajuće društvo mogu doslovce spojiti, odnosno spojiti cjelokupnu imovinu, obveze, ljude itd. To je jednako riješeno i u Nizozemskoj – kaže konzultant Damir Novotny, pa su zato i te zemlje najjače u pogledu spoja tih dvaju područja.

Priča oko spajanja i privatizacije CO i HPB-a, uključujući i Croatia banku, traje već godinama. U Memorandumu o ekonomskoj i financijskoj politici izrađenom prilikom potpisivanja standby aranžmana s MMF-om navedeno je da će se Croatia osiguranje privatizirati do sredine 2005., a Hrvatska poštanska banka spojiti s Croatia bankom.

Prema sadašnjim saznanjima Croatia banka je posve isključena, kao i Gradska banka Osijek koja se također spominjala u nekim kombinacijama kao treća banka koja bi se pripojila tim dvjema bankama. Croatia banka je zbog dugogodišnjih sporova s bivšim dioničarima zaostala u razvoju i gubila tržišni udjel. Istodobno ga je HPB dobivao.

• Danas je HPB nekoliko puta veći od Croatia banke, pa zato niti nemamo interesa da ta banka bude dio budućeg holdinga – izjavio je nedavno čelnici HPB-a Josip Protega. Ipak, ne treba zanemariti činjenicu da Croatia banka ima mnogo širu mrežu poslovnica nego HPB. A kad se poveže CO i HPB, jedan od primarnih ciljeva bit će prodaja proizvoda CO-a na šalterima banke, čije su poslovnice rijetko. Istina je da za sada HPB može koristiti i pošte, no to neće biti trajno rješenje. Upravo bi stoga možda trebalo u cijelu priču uključiti Croatia banku. Ta je banka ionako počela uspješno izlaziti iz sporova s bivšim dioničarima te je sada spremna preuzeti borbu na tržištu, ali u tome bi joj zasigurno trebala pomoć jače banke, odnosno HPB-a.

Trend povezivanja bankarstva i osiguranja prisutan je u svijetu već dvadesetak godina. Taj se trend širi posljednjih godina i kod nas, pa su neke banke uspostavile suradnju s osiguravajućim društvima, što omogućuje, primjerice, dostupnost bankarskih i osigurateljskih proizvoda klijentima ili kupnju raznih proizvoda iz tih dvaju sektora na jednom mjestu, recimo polici osiguranja na šalterima banaka.

Zasad se samo nagada o vrijednosti tih dviju institucija. U nekim se medijima govorilo o procjeni Croatia osiguranja na 400 milijuna eura, a HPB-a oko 200 do 300 milijuna eura. Doznajemo da su ti iznosi znatno niži. No ne moraju i jače odstupati ako se ima na umu da je stranim potencijalnim ulagačima važniji dolazak na ovo tržište, za što su spremni platiti i tri do četiri puta veći iznos od stvarnog. Da je tako pokazuje nedavni primjer prodaje Splitske banke, za koju je francuski Societe Generale platio milijardu eura, četiri puta više od njene tadašnje vrijednosti. Prije pet godina, prilikom propale privatizacije Croatia osiguranja, za nju je Triglav osiguranje ponudio 105 milijuna eura a Allianz 56 milijuna. A u međuvremenu je CO izgubio tržišni udjel. Zato druge tvrdnje snižavaju vrijednosti obiju institucija na tek 300 milijuna eura.

Neki stručnjaci naglašavaju da je povezivanje CO i HPB-a samo politički isplanirana igra u kojoj se isključivo Croatia osiguranje želi pripremiti za privatizaciju. Neki pak analitičari tvrde da će i CO i HPB ubrzo u privatizaciju, odnosno odmah nakon obavljenih dokapitalizacija, te da bi među potencijalnim preuzimačima mogao biti belgijski KBC. Naime, ta je belgijska banka bila zainteresirana za Splitsku banku, no zbog njenoga tadašnjeg prisustva u Novoj Ljubljanskoj banci, s kojom Hrvatska ima neriješen problem stvarne devizne štednje, ulazak na hrvatsko tržište joj nije bio dozvoljen. U kombinaciji novog vlasnika za CO i HPB-a KBC bi bio idealan, smatra dio stručnjaka.

• KBC je u svjetskim razmjerima poznata institucija u kojoj je dobro spojeno bankovno i osiguravajuće poslovanje. Taj spoj joj je olakšan jer u Belgiji postoji zakon prema kojemu…