Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja
Piše: prof. dr. sc. Hrvoje Kačer
Naknada štete tvrtki zbog objave dugovanja u tisku
Osnivač sam i direktor maloga trgovačkog društva (d.o.o.). Nedavno je gradsko komunalno poduzeće javno objavilo podatke o navodnim dužnicima i tako ih učinilo dostupnima javnosti. Zanimu me imamo li mi koji smo se našli na tom popisu kakva prava prema novom Zakonu o obveznim odnosima, odnosno neku vrstu zaštite od takvoga postupka komunalnog poduzeća s obzirom na to da može našteti našem poslovanju.
I. Š., Split
Zakon o obveznim odnosima koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine uvelike je popravio pravni položaj tvrtki s problemima poput vaših. Naime, sad i pravne osobe imaju pravo na naknadu tzv. neimovinske štete, dakle zbog povrede prava osobnosti, što do tada nije bio slučaj. Prema čl. 12. st. 2. tog zakona, pod pravom osobnosti podrazumijeva se, među ostalim, i pravo na ugled, pravo na čast i dostojanstvo. Tu se svakako načelno ubraja i situacija koju ste opisali. Naravno, okolnosti slučaja mogu biti različite i mogu bitno promijeniti svačiji, pa i vaš položaj. Tako, primjerice, tuži li vas netko i dade li neformalno podatak novinaru koji zatim ode na sud gdje zastraži i dobije podatak da se pod tim i tim brojem vodi taj i taj postupak, vi zapravo ne možete ništa. Međutim, ako uz taj istiniti podatak stoji i komentar, u vezi s tim možete tražiti i vjerojatno naći prostor za osnovanu tužbu za naknadu štete.
Nadalje, važno je i što se prethodno događalo, dakle je li ili nije postojala komunikacija između vas i navedenoga komunalnog poduzeća te sadržaj te komunikacije.
Za sada još nije prošlo dovoljno vremena pa se nije utemeljila relevantna sudska praksa vezana uz taj problem. Međutim, valja očekivati da će u nekim slučajevima naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti biti mnogo veća za pravne osobe negoli za fizičke.
Tako se može dogoditi da se komunalno poduzeće nade u situaciju da zbog dugovanja od nekoliko stotina kuna plati naknadu neimovinske štete od nekoliko desetaka tisuća kuna.
Što kad je tuženi odsutan i na nepoznatoj adresi
Moja obitelj već generacijama, posve se ponašajući kao vlasnik, neometano koristi nekretninu na jednom hrvatskom otoku. Nedavno sam, želeći i formalno potpuno srediti imovinsko-pravno stanje, izvadio zemljišnoknjžji izvadak i u njemu našao na imena koja nimeni ni drugima kod kojih sam se raspitivao nisu poznata. Što napraviti?
S. I., Zagreb
Da se to pitanje postavilo prije nekoliko godina, odgovor bi bio vrlo jednostavan, a provedba gotovo još jednostavnija. Naime, upravo je obalni dio Hrvatske poznat, među ostalim, i po velikom broju iseljenika u različite dijelove svijeta. Neki od njih održali su kontakt s domovinom, neki nisu. Zbog tih drugih dogodilo se da su brojni sudski postupci bili gotovo obustavljeni jer su tuženi bili odsutni, a boravište im je bilo nepoznato. Mogućnost postavljanja skrbnika za posebne slučajeve, koja je i inače postojala u procesnim propisima, počela se koristiti i za takve slučajeve pa više nije bilo obustava procesa. U manjim bi se mjestima odgovarajući oglas postavio na uočljiva mjesta, i ako je netko imao podatke koji bi spriječili postavljanje skrbnika, javio bi ih sudu pa bi se tako mogućnosti zloporabe objektivno (bar u manjim mjestima) svele na najmanju moguću mjeru.