Do 2025. godine rast će gospodarska i politička moć Kine

Do 2025. godine rast će gospodarska i politička moć Kine

Prema najlošijem scenariju kineski BDP bi do 2025. godine iznosio 4.640 dolara, prema malo boljem 4.820 dolara, a prema najoptimističnijemu 6.220 dolara.

Sljedeće razdoblje, između 2011. i 2020. godine, bit će vrijeme usporavanja globalnoga gospodarstva, nekoliko multinacionalnih korporacija prodavat će svoje proizvodne kapacitete u Kini. Oslabio je izvoz pa i rast, što dovođi do socijalnih tenzija. Kineska Vlada reagira stvaranjem mreža socijalne sigurnosti, koncentrirajući se na razvoj domaćeg tržišta i na predak u odnosima sa susjedima u Aziji. Formalizacija regionalnih odnosa dovodi do uspostave azijske gospodarske regije za nesmetano kretanje dobara, kapitala i radne snage.

Do 2025. izgradnjom regionalnih veza Kina, bez obzira na relativno depresivne ekonomske prognoze, uspijeva održati socijalnu koheziju i održivi ekonomski rast. Nastaje multipolarni svijet s Kinom kao predvodnikom azijske interesne sfere.

Kineski gospodarski rast, ostvari li se taj scenarij, iznosio bi oko 7,5 posto na godinu. Iza Kine slijedi s oko 6,4 posto rasta Indija, a na trećoj poziciji (kao i u ostala dva scenarija, kao što ćemo vidjeti) bit će Brazil, s prosječnih 4,3 posto. Četvrto poziciju drže Sjedinjene Države, s 2,5 posto rasta, peti je Japan, s 2,2, dok je eurozona šesta, s 2,0 posto.

Scenarij 2: Neispunjena obećanja

Od 2006. do 2010. godine nastavlja se tranzicija prema tržišnom gospodarstvu, ali središnja Vlada ne namjerava provesti ozbiljne promjene strahujući od socijalnih nemira. U nekim je slučajevima, zbog snažnih lokalnih interesa i velike korupcije na lokalnim razinama, naprosto nemoćna provesti reforme. To potkupa ekonomski rast zemlje.

Između 2011. i 2020. godine globalna trgovinska i ekonomska integracija pod utjecajem je sigurnosnih problema koji negativno utječu na razmjenu znanja, inovacija, kretanje kapitala i radne snage. Kineska međunarodna konkurentnost lagano opada, a paralelno s tim pada i udjel stranih investicija. Do 2020. godine kineski gospodarski rast značajno usporava i dovodi do socijalnih tenzija.

Do 2025. vidljivi su negativni gospodarski i društveni trendovi unutar i izvan Kine. Središnja Vlada nastoji pojačati represiju pogoršavajući ekonomsku situaciju. Uvođe se čak ograničenja na neke oblike poduzetništva i privatnih inicijativa. No, postoje i znakovi oporavka. Neke bogatije regije provode vlastite reforme, a i Peking želi ponovno pokušati s nekim vlastitim projektima. Ali, nije li već prekasno?

Scenarij 3: Novi put svile

Ostvari li se taj scenarij, kineski bi gospodarski rast trebao prosječno iznositi 6 posto i bio bi istovjetan indijskome. Prilično iza tih dviju zemalja bili bi Brazil, s 4,1 posto, SAD s 3,0 posto i eurozona s 2,1 posto prosječnog godišnjeg rasta.

Page 2

Svijet

Kancelarovu punicu njeguje Slovakinja ‘na crno’

Ukupna nezaposlenost u Austriji iznosi 4,8 posto, čime je ta država ponovno došla na peto mjesto rang-liste članica EU s najmanjom nezaposlenošću

Piše: Milan Ilić

Izborne za 183 poslanika Nacionalne skupštine (Nationalrat, donji, glavni dom Saveznog parlamenta) Austrija ima 1. listopada. Austrijsko savezno ministarstvo privrede, kojem je na čelu Martin Bartenstein, član vladajuće ‘narodnjačke’, konzervativne stranke (ÖVP), u rujnu je objavilo niz statističkih izvještaja prema kojima se vidi da domaća privreda odlučno napreduje i da je stanje na tržištu rada veoma dobro. Dobra vijest je da je ukupan broj nezaposlenih u ovogodišnjem kolovozu manji za 8,4 posto (18.475 nezaposlenih manje) u odnosu na lanjski kolovoz. Prema metodi mjerenja nezaposlenosti u Europi, ukupna nezaposlenost sada u Austriji iznosi 4,8 posto (ukupno 200.802 nezaposlenih), čime je ta država ponovno došla na peto mjesto rang-liste članica EU s najmanjom nezaposlenošću. Pad broja nezaposlenih očigledan je u svim segmentima, i kod žena i kod muškaraca i kod mladih i kod starijih, u svim dijelovima Austrije – najviše u pokrajini Salzburg, najmanje u Gradišću. Posebno je ohrabrujuća činjenica što je broj dugoročno nezaposlenih, onih koji više od godinu dana ne mogu naći posao, smanjen za punih 26 posto.

Kritičari, međutim, ukazuju da je savezna Vlada ove godine odvojila znatno više sredstava za doškolovanje nezaposlenih, različite doobrazovne i reorijentacijske kurseve te da je takav državni, umjetan i privremen (predizborni) zahvat zapravo glavni uzrok smanjenja broja nezaposlenih. Naime, tko pohađa od države plaćen takav kurs ne ulazi u statistiku kao osoba bez posla.

Legalizacija ilegalnih

Segment u kojem sigurno raste potražnja za radnom snagom u Austriji njega je bolesnih i starijih osoba. Austrijsko stanovništvo rapidno stari i sve je više nemoćnih ljudi o kojima permanentno netko treba brinuti. Ali, za poslove njegovana nema dovoljno zainteresiranih Austrijanaca. Čak i kad bi bilo za takav posao dovoljno spremnih domaćih državljanina, nemali broj Austrijanaca ne može to platiti i zato su spremni za potrebe njegovanja nemoćnog člana obitelji angažirati ‘na crno’ jeftinu radnu snagu iz inozemstva. U austrijskoj je javnosti ljetos ta tema postala veoma vruća nakon što je objelodanjeno da je to bila dugotrajna praksa i u bliskom obiteljskom okruženju saveznoga kancelara Wolfganga Schüssela.

Naime, za njegovanje njegove punice se stra njegove žene angažirala je jednu slovačku njegovateljicu. Slovačka jeste u EU, ali Austrija – za razliku od, primjerice, Irske – ne dozvoljava još slobodan dotok radne snage iz novih deset članica EU i vjerojatno će se truditi da se ta zabrana održi što je dulje moguće (njen kraj mora biti 1. svibnja 2011. godine, na sedmogodišnjicu prijama novih članica).

Uredba samo za njegovateljice

Njegovateljica kancelarovu punicu iz Slovačke je, navodno, radila za dva eura na sat, tek manji dio pristojne austrijske satnice. Tačno je i kancelarova obitelj zapravo bila ‘bliska narodu’, zažmirila je i radila ono što rade i mnogi drugi u Austriji, ono što se zapravo ne kontrolira i ne kažnjava.

Da bi ublažio vrelinu teme koja je prijetila da opeče vladu na predstojećim izborima, ministar Bartenstein je početkom rujna najavio uredbu kojom će uskoro, poslije neophodne procedure, vjerojatno od studenog ove godine, omogućiti da se u privatnim kućama Austrijanaca angažira njegovateljsko osoblje iz novih deset država članica EU. Nije nezamisliv scenarij prema kojem će nakon ulaska Hrvatske u EU, a u tijeku eventualnoga prelaznog razdoblja, Austrija ili neke države dozvoljavati da im dolazi i hrvatska radna snaga u kritičnim segmentima, sličnim opisanom. %