Jahtaški dvoboji za oproštaj od ljeta

Page 2

Lider trend jesen

Hvara, osloboden najzde stranih turista i njihovih plovila, sjajno mjesto za plovidbu. Mogućnosti su u tom smislu raznolike i svatko će birati prema svojem nabođenju, pa tako valja shvatiti i ovaj nagovor za plovidbu šibenskim akvatorijem. U plovidbenom smislu određen je dvama središtima kojima gravitira – NP Kornatima i NP Krkom. S obzirom na to da je prvi postao opće mjesto, mi se priklanjamo drugom, u koji kroz kanal svetoga Ante ulazimo u jedan od najljepših jadranskih zaljeva. S jedne ga strane određuje lanterna i lokalno kupalište Jadrija, a s druge tvrđava koju su u strahu od turške najezde u 16. stoljeću sagradili Mlečani. Tvrđava je posljednjih godina obnovljena, pa ako vam gaz nije predbok, zastanite u malom pristanu i prošetajte forticom sv. Nikole, prostorom dojmivim poput pogleda na obližnji Zlarin i Prvić. Prvi su to u nisci nerazvika- nih, ali za lagano ‘bordižavanje’ i zastajkivanje kao stvorenih otoka i otočića – preko Tijata i Zmajana do Kaprija i Žirja.

Prolaskom kroz kanal već ste u carstvu Krke, zbog koje je voda u Šibenskom zaljevu, koji rijeka određuje svojim slivom, bočata, što će reći, mješavina slatkog i slanog, koju osobito ljube dagnje. Njihova uzgajališta poredana su uz obale s obje strane prema šibenskome mostu, a onima koji vole dobru ‘spizu’, svakako preporučujemo vez u Zatonu i konobi Porat. Skrenete li prema Pruljjanu, put vas vodi u Skradin, a ondje ne propustite Bonacu.

Dobiti Mrduju stvar je prestiža

Ako ste u potrazi za adrenalinom, valja vam se od Šibenika izmjestiti prema Splitu, bez pretjerivanja najjedriličarskijem gradu na ovoj strani Jadrana. Ondje iz otmjerne lučice Labuda ove godine 75 godinu zaredom starta mater svih regata – znamenita Mrduja, koja je ove godine zakazana za 30. rujna. Riječ je o tradicionalnom nadmetanju sa zaokretom oko legendarnog otočića između Brača i Šolte koje iz godine u godinu poprima odlike spektakla ne gubeći dvojnu prirodu – pučke šešte i ‘regatavanja’ bez milosti. S obzirom na broj brodica koje na Mrduji nastupe, a koji katkad dosegne i do tri stotine, isplovljavanje postaje pitanje česti svakoga koji ima ‘šešulicu’ sposobnu razviti jedro. U tom smislu Mrduja je oproštaj od ljeta prepun felinijevskih sličica. Dok jedni na krm brodice ‘kužinavaju’, pjevaju i obilno vihom kupuju naklonost Posejdonu, drugi, ‘nabrijani’ na nož, ‘regatavaju’ bez obzira na to što je kroz Splitska vrata, katkad je težak, dvojak: ili je to umiranje po bonaci, kad se stvaraju i padaju u vodu teorije poput ‘je li bolje ići po vjetar put Brača ili uz Šoltu’, ali i opako teško jedrenje, kao što je bilo prošlogodišnje, po oštro buri iznad 30 čvorova. Usput, sve je više žena na jadranskim regatama, među inima postoje i vrlo dobri ženski timovi, primjerice Wilme i BB Crew.

U potrazi za brzinom vlasnici i posade iz utrobe broda izbace sve što drže nepotrebnim – nerijetko i hladnjake i štednjake

Kad prođe Mrduja i njezina velika noćna šešta u Labudovoj lučici, odsvirano je tek pola jedriličarske pjesme. Druga polovica također kreće ispod Sustipana, ali smjera mnogo dalje – sve do Visa. Viška regata (za koju zbog prevrtljiva vremena znaju reći da ‘ga- če para’) među poznavateljima slovi kao ‘prava’.

Starta iz Splita (ove godine 15. listopada), jedri se do Visa, ondje se drugi dan odmara i uživa u blagodatima škoja, a treći je dan povratak. Društvo koje nastupi na Viškoj regati već je jedno drugom opipalo bilo na Mrduji, pa je ta regata i prigoda za uzvrat, i to ne samo u jedrenju. Susreti u Pojodi ili nekoj drugoj viškoj konobi, uključujući i one odnedavno otvorene u težačkom ambijentu Viškoga polja, često jamče uzvratne susrete i u hedonizmu. Ali kako išta ikome zamjeriti kad svatko od okupljenih zna da će se, kad se dan poslije, obično uz pomoć nekog opakog vjetra, vratiti u Split, za njima na dulje vrijeme zatvoriti željezna vrata zrele jeseni. A tad na more ide samo onaj tko mora. ♦