Home / Tvrtke i tržišta / Kad se može tražiti isključenje suvlasnika zgrade

Kad se može tražiti isključenje suvlasnika zgrade

KAD SE MOŽE TRAŽITI ISKLJUČENJE SUVLASNIKA ZGRADE

Mirni rad u uredu može se osigurati i tužbom

Suvlasnika zgrade koji se ne ponaša obzirno prema ostalim suvlasnicima može se prisiliti da svoje suvlasništvo otiđi, pa čak i da napusti posjed

Piše: prof. dr. sc. Hrvoje Kačer

Svoju malu tvrtku P. M. uselio je u jedan od stanova u zgradi s osam stanara. Činilo se to mirnim mjestom, upravo takvim kakvo je trebalo tvrtki koja se bavi prodajom nekretnina. No, ubrzo se sve pretvorilo u noćnu moru, stranke su redovito na stubištu doživljavale neugodnosti od jednog stanara koji je puštao svog dobermana da se izležava na stubištu i reži na sve prolaznike, nerijetko su pred svojim vratima nalazili hrpe smeća, zaposlenici su ometani stalnom zvonjavom na vratima i drugim nepodpštinama, a sve zbog tvrdnje tog stanara da su uzurpirali dio podruma za koji je on smatrao da mu pripada, iako za to nije bilo nikakvog dokaza. Štoviše, vlasnik tvrtke taj je prostor imao uredno evidentiran u svojim papirima. Sve je završilo tako da se povukao – vlasnik. Nakon nekoliko godina maltretiranja, prodao je poslovni prostor i odselio se i ne pokušavši primijeniti zakon koji mi je mogao osigurati mir.

Naime, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji je stupio na snagu sada već davnog 1. siječnja 1997. godine, donio je veći broj promjena, među kojima je i isključenje suvlasnika iz suvlasničke zajednice nekretnine. Tom se mjerom omogućava da suvlasnik zgrade (a to je svatko tko u zgradi ima bilo što, poslovni prostor, garažu ili stan) koji se ponaša suprotno zakonskim obvezama (odnosno ne ponaša se obzirno), može biti prisiljen da svoje suvlasništvo ne samo otiđi nego i da napusti posjed tog suvlasništva. Riječ je o slabo poznatome pravnom institutu, pa vjerojatno radi toga i nema mnogo takvih postupaka u praksi, iako je poznato da postoji barem jedna pravomoćna sudsko presuda donesena u Puli.

Od banalnih do ozbiljnih razloga tužbi

Riječ je novini koja je konačno našla zakonsko rješenje za bezbrojne probleme koje imaju ili mogu imati npr. vlasnici poslovnih prostora, vlasnici ureda i drugih dijelova zgrade, a kojima drugi suvlasnici svojim ponašanjem mogu učiniti život nemogućim. Do te promjene zgrade su napuštali šikanirani, a onaj tko ih je šikanirao ostajao je u zgradi i vjerojatno nastavio šikanirati nove suvlasnike.

Ponekad će razlog isključenja biti relativno banalno neplaćanje tzv. zajedničkih troškova, a ponekad i daleko ozbiljniji problem, kao što je npr. prekoračenje radnog vremena ugostiteljskog objekta (i s time povezano bezobzirno ponašanje prema drugima), bacanje predmeta s prozora i balkona koji padaju u vrt u kojemu su stolci i stolovi ugostiteljskog objekta, kršenje kućnog reda i mira preglasnim puštanjem glazbe čime se ometa službenike u radu u uređima na njihovim radnim mjestima, poticanje ili toleriranje djece u igranju nogometna ili nečeg drugog u neposrednoj blizini prostora u kojem se odvija poslovna djelatnost (npr. važan sastanak), parkiranje automobila na mjestu koje je zabranjeno nego i onemogućava dovoz po-

Page 2

Nedostaci zakonskog rješenja

Nažalost, to inače dobro zakonsko rješenje ima i jednu bitnu manu, a koju zakonodavac barem za sada nema nakonu odnosno volju ispraviti. Kada tužena osoba učini ono na što je obvezana sudskom odlukom može istog trenutka provesti proces u obratnom smjeru, dakle ponovno steći isto suvlasništvo i preuzeti posjed čak i u istome danu, u pravilu bez ikakvih poreznih obveza jer će se to smatrati ‘prometom’ između osoba koje su npr. supružnici ili roditelji i dijete, a tu nema poreznih obveza. Vrlo je jasno da je riječ o kru- pnom propustu zakonodavca koji kvalitetno rješenje maksimalno kompromitira, i to na način da će netko stvarno biti isključen samo ako to isključenje i sam prihvati ili je potpuno neznalica koja u postupku ne angažira od- vjetnika.

Kantom vode na ugostitelja

U novije vrijeme poznat je slučaj u kojemu jedna osoba sa svog prozora, u turistički i športski izuzetno poznatom gradiću na jednom hrvatskom otoku, u srcu sezone proljeva prljavu vodu po gostima u poznatom ugostiteljskom objektu, i to ne skrivajući se i objašnjavajući čak i predstavnicima tiska što i zašto to radi, prav- dajući svoje postupke sporošću i neučinkovito- šću pravosudnih i inspekcijalnih vlasti i ne uvi- đajući da se sama ponaša protupravno. U drugom slučaju učestalo je da jedan od suvlasnika zgrade, inače etažni vlasnik stana na katu, dola- zi bez ikakve odjeće na sebi tijekom jutra u pe- karnicu prepunu školske djece kupiti kruh i mlijeko. Policija bi svaki put bila pozvana i na- pravila bi prekršajnu prijavu, ali je djece kao po- sjetitelja te pekarnice bilo sve manje. Vlasnik pekarnice je, koristeći podatak da je naprijed opisani nudist ili ekshibicionist također suvl- snik te zgrade, pokrenuo postupak isključenja iz suvlasničke zajednice koji je u tijeku. Tužbom je zatraženo da se nudist obveže otuditi svoj suvlasnički dio i napustiti posjed, jer će se, ako to ne učini, njegov suvlasnički dio prodati na jav- noj dražbi.

Poznato je da svatko kome se nanese šteta ima pravo pod zakonom propisanim uvjetima za- tražiti i ishoditi naknadu štete. Međutim, i na- kon naplate štete, što nije uvijek jednostavan postupak, nema nikakva jamstva da se štete ne-

će i dalje događati, da pojedinac ili skupina i da-

lje neće šikanirati ostale suvlasnike, često i na način neprikladan za intervenciju policije.

Tužitelj samo suvlasnik zgrade

Jako je važno naglasiti da tužitelj može biti sa-

mo netko tko je suvlasnik zgrade, a tužba može

biti usmjerena samo protiv nekoga tko je tako-

der u tom statusu suvlasnika zgrade. Da je opisa-

na osoba radila isto, ali bez statusa suvlasnika, ta

vrsta tužbe ne bi bila dopuštena, makar bi ostala

sva druga sredstva zaštite, pa i prekršajne i ka-

znene prijave. Postoji samo jedna jedina iznimka

kod koje je moguće isključenje makar taj koga se

isključuje nije svojim postupcima nikoga povri-

jedio, možda čak i u vrijeme nije ni bio u gradu

ili čak i u državi. To je slučaj u kojemu suvlasnik

zgrade ništa ne radi, ali zato to radi njegov ili nje-

zin supružnik i/ili druga osoba koja s njim zajed-

no stanuje ili bilo koja treća osoba koja s njegom

pristankom rabi taj njegov dio nekretnine, a

on je propustio to spriječiti koliko je bilo mogu-

če. Smatra se da su to bile upravo radnje suvl-

snika jer i vlasništvo i suvlasništvo obvezuju,

pa je tako obvezno ne samo provjeriti koga puštaš u

stan ili poslovni prostor nego i kako se taj pona-

ša, dok je propust te obveze protupravan. Dakle,

svaki vlasnik mora i te kako biti oprezan ne sa-

mo u vezi s time kako se ponaša nego i kako se

ponašaju i drugi kojima dopusti korištenje npr.

stana, čak i apartmana.

Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja

Piše: mr. sc. Marija Zuber,

savjetnica-urednica u časopisu

Računovodstvo i financije • [email protected]

Kad putuje u inozemstvo, obrtnik plaća poseban zdravstveni doprinos

Je li obrtnik koji radi potrebe obavljanja djelatnosti putuje u inozemstvo dužan plaćati poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu?

Ž. K., Split

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju obrtnik je obvezno osiguran u sustavu zdravstvenog osiguranja, pa je na temelju Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja dužan sam za sebe plaćati doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje, zdravstveni doprinos za osiguranje od nesreće na radu i profesionalnog oboljenja, a ako putuje u inozemstvo i posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu. Ako zapošljava radnike u radnom odnosu, tada je obveznik plaćanja nabrojenih doprinosa i za sebe i za radnike koje zapošljava.

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu obračunava se prema stopi od 20 posto na najnižu propisanu osnovicu, ovisno o broju kalendariskih dana provedenih u inozemstvu. Ako je putovanje obavljeno u mjesecu koji ima 30 kalendariskih dana, dnevna osnovica za 2006. godinu iznosi 72,32 kn, a za mjesec koji ima 31 dana, dnevna osnovica iznosi 69,99 kn. Obveza za posebni doprinos određuje se ovisno o broju kalendariskih dana provedenih na službenom putovanju u inozemstvu, neovisno o broju dnevnička isplaćenih za određeni službeni put.

Obveza za posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu dospijeva 15. u mjesecu za službena putovanja obavljena u prethodnom mjesecu. Na primjer, za službena putovanja u rujnu obveza plaćanja doprinosa dospijeva najkasnije 15. listopada, a iskazuje se u posebnim evidencijama propisanih Pravilnikom o porezu na dohodak. Obrtnik obveznik poreza na dohodak iskazuje doprinos za svoja službena putovanja na obrascu IDD-1, a za svoje radnike na obrascu ID. Obrtnik obveznik poreza na dobit i za sebe i za radnike koje zapošljava iskazuje podatke na obrascu ID, ali na odvojenim obrascima koje označava propisanim identifikatorom (za radnike je identifikator 1, a za obrtnika je identifikator 3).