Home / Tvrtke i tržišta / Neke od najuspješnijih svjetskih kompanija nastale su u malim mjestima

Neke od najuspješnijih svjetskih kompanija nastale su u malim mjestima

NEKE OD NAJUSPJEŠNIJIH SVJETSKIH KOMPANIJA NASTALE SU U MALIM MJESTIMA

GOROSTASI ponikli iz zabiti

Wall Mart, Adidas, Ford, Benetton, Nestlé imanju sjedišta u provincijskim gradićima, kao i neke druge kompanije s Fortunovih popisa 500 najvećih. Posve je nevažno gdje se kompanija osniva. Važno je jedino i isključivo tko je osniva

Piše: Ante Marenda

Po čemu je značajno mjesto Rogers u Američkoj Saveznoj Državi Arkansas? Samo i jedino po tome što je upravo tu bračni par Sam i Robert Walton, uloživši 95 posto ukupne tada nevelike imovine, godine 1962. otvorio svoj prvi dućan. Trgovački lanac kojemu je trgovina Waltonovih bila začetak do danas se pretvorio u drugu najveću globalnu trgovačku korporaciju – Wall Mart – s gotovo 6.500 trgovačkih centara u 15 zemalja, uključujući i već deset godina star lanac shopping centara u Kini (1998. ušli su i u Koreju). Sjedište korporacije i dalje je u Arkansasu, u mjestu Bentonville. Prošlu godinu kompanija je završila s prometom od 312 milijardi USD.

Tvrtka Waltonovih, iako je brzo rasla, zahvaljujući prije svega dobroj trgovackom njihu svog vlasnika, gotovo cijelo desetljeće nije uspjela dostignuti veliki boom tada već razmahanog lanca Kmart, koji je preplavio Ameriku sa supermarketima jeftine ali nekvalitetne robe tijekom šezdesetih. Za razvitak mu je ipak trebao izlazak na Njusjoršku burzu 1970. Desetljeće poslije, Wall-Mart je već bio među najuspješnijim trgovačkim lancima u SAD-u. Prvi veliki hipermarket otvoren je 1988. i od tog trenutka rast ne prestaje.

Poput svojedobno Forda, koji je prekretnicu napravio kad je početkom stoljeća uveo rad za tekućom trakom, Wall-Mart je prvi krenuo sa sinkronizacijom svojih trgovina izravno s njegovim najvećim dobavljačima.

  • Čim paket praška za pranje prođe ispod oka skenera na elektronskoj blagajni hipermarketa, kompjutorizirani sustav Wall. Martovih skladišta šalje novu narudžbu u skladište Procter and Gamble. Rezultat – nestašice robe za W-martu gotovo su nepoznana.

U blizini Rogersa, gradića koji ni danas nema više od 50 tisuća stanovnika, sjedišta su još dviju kompanija s Fortuneova popisa 500 najvećih – Hunt Transport i Tyson Foods.

Još četrdesetih godina, dvadesetih godina prošlog stoljeća prije Sama Waltona, Henry Ford sagrađio je na svojoj farmi u Dearbornu, nekadašnjoj stanici poštanske kočije između srednjozapadnih gradova Chicaga i Detroita, tvornicu koja je označila početak nove vrste prijevoza ali i prouzročila pravu revoluciju u načinu industrijske proizvodnje. Kako bi skra-

Page 2

Velike tvrtke malih mjesta

Korporacija Nestlé ima više zaposlenih nego gradić Vevey stanovnika

Charlotte poput Varaždina

SAD ima još jednu posve specifičnu poslovnu lokaciju. Iako ga se, duđuše, ne može smatrati malim mjestom u klasičnom smislu, jer danas s predgradima ima više od milijun stanovnika (bez njih nešto više od 600 tisuća) grad Charlotte u Saveznoj Državi Sjeverna Karolina ipak je daleko od sjaja velikih američkih metropolija. Unatoč tomu, u njemu je najviše sjedišta velikih korporacija i banaka. Uzrok toj privlačnosti Charlottea leži u posebnom zakonu koji olakšava pokretanje biznisa i pruža velike olakšice kompanijama koje tu odluče smjestiti svoje sjedište.

Grad je procvjetao tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je financijski Hugh McColl lokalnu North Carolina National banku transformirao u snažnu financijsku instituciju na nacionalnoj razini i pretvorio je u današnju snažnu Bank of America. Snažan rast doživjela je još jedna financijska institucija – First Union Bank, danas poznata pod imenom Wachovia. Obiše su na Fortuneovoj listi 500 najuspješnijih globalnih kompanija, a Charlotte je, mjeri li se prema veličini imovine banaka, drugo najjače financijsko središte SAD-a, odmah iza New York Cityja. U Hrvatskoj zasad tome ne ma analogije. Jedino, možda, Varaždin, koji s Charlotteom dijeli i neke (duđuše, prilično fleksibilno shvaćene) povijesne paralele – bio je sjedište američke južnjačke politike nešto poslije vremena u kojem je Varaždin bio glavni grad Hrvatske.

U Velikoj Britaniji, možda je hrvatskom uhu najpoznatija tvrtka Vodafone, čije je sjedište u neposrednoj blizini Newburyja, grada s nešto više od 30 tisuća stanovnika, u engleskoj pokrajini Berkshire. Taj telekomunikacijski gigant danas raspolaže velikim kampusom za 3.000 zaposlenih.

Vodafone je prva i najveća britanska kompanija za mobilne telekomunikacije, druga po snazi na svijetu. Iz njenog je sjedišta u siječnju 1985. upućen prvi mobilni telefonski poziv u Velikoj Britaniji. Prema posljednjim objavljenim podacima, Vodafone danas opslužuje više od 120 milijuna korisnika na području cijele Europe i u dijelu Azije. Tvrđa je poznata po svojoj pomicanju granica tehnoloških mogućnosti mobilnih komunikacija. U Hrvatskoj joj je partner Vipnet.

Približimo se, međutim, hrvatskim granicama. U malom mjestu Ponzanu, tridesetak kilometara udaljenom od Venecije, korporativno je sjedište kompanije Benetton, jedne od najglobaliziranih kompanija talijanskoga tekstilnog biznisa. Teško je reći koliko je Benetton pridonio životu i poslovnoj klimi ionako kompanija na Fortuneovom listi, posao vodi iz Trsta i nimalo je ne smeta što se geografski nalazi gotovo pokraj Italije.

Gorostas Nestlé iz Veveyja

Primjere velikih korporacija mogli bismo nabrati unedogled, abecednim redom, prema zemljama, kontinentima ili gospodarskim granama. Ipak, gotovo u svim slučajevima prisutna je snažna poveznica – osim što ih daleko najviše ima u industrijski najrazvijenijim zemljama (tamo gdje to nije slučaj uglavnom je riječ o kompanijama koje su u prošlosti osnovali europski kolonizatori), to su središtima s odlično razvijenom svom ostalom infrastrukturom koja ih povezuje ne samo sa zemljom u kojoj jesu nego i sa svakim potencijalnim kupcem ili klientom na planetu. Možda je najbolji primjer za to Nestlé, švicarski prehrambeni gorostas koji i danas posluje iz Veveyja, mjesta koje prema popisu stanovnika iz 2003. godine broji 16.435 stanovnika, što je vjerojatno znatno manje nego što na globalnoj razini upošljava sama korporacija. Vevey se, međutim, nalazi na Ženevskom jezeru, nedaleko Lausanne. Da odavno nije riječ samo o ‘mjestu pokraj nekog drugog, ali većeg’ svjedoči, među ostalim, i poduž popis slavnih koji su nekada tu živjeli: Jean-Jacques Rousseau, Oskar Kokoschka, Victor Hugo, Graham Greene, Fjodor Dostojevski, Eduard Jeanneret (neizmjerno poznatiji kao Le Corbusier), Charles Chaplin, James Mason, Henryk Sienkiewicz… i, dakako, Henri Nestlé, osnivač kompanije.

I tu dolazimo do ključnog pitanja – što se zapravo podrazumijeva pod ‘malim mjestom’? Ako je riječ o broju stanovnika, nabrojeni veveyski niz samu tu brojku čini posve beznačajnom, jer malo je stanovnika na Zemlji koji nisu čuli barem za jednoga od njih (u najnerazvijenijim i najneobrazovanim svjetskim zabitima čulo se sa-svim sigurno za Nestlé, kompaniju koja ih hrani već godinama). Čak i sama visoko razvijena infrastruktura u svakoj od tih priča postaje gotovo irelevantnom u usporedbi s inovativnošću i osobnim poduzetničkim talentom osnivača tvrtke. Posve je nevažno gdje se kompanije osnivaju. Važno je samo i isključivo tko ih osniva. %