Page 1

Sveučilište\n\n## TREĆI POKUŠAJ IZBORA LIDERA ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA\n\n## SLAVKO KRAJCAR vs. ALEKSA BJELIŠ: Modelom financiranja do rektorskog lanca\n\nDosad se vjerovalo da će se izborom rektora dovršiti rasprava o smjeru razvoja Sveučilišta. Sada izgleda da će rasprava o budućnosti početi tek nakon što rektor bude izabran.\n\nPiše: Dragana Radusinović\[email protected]\n\nS lavko Krajcar protiv Alekse Bjeliša, finalna je runda izbora za rektora Sveučilišta u Zagrebu. Na izbornoj sjednici 27. rujna, trećoj ove godine, rektor bi trebao napokon biti izabran. Ipak, među biračima još vlasti neizvjesnost u vezi s uspjehom izbora i nitko nije potpuno uvjeren da i taj put neće propasti s obzirom na mogućnosti blokade izbora koju predviđa Statut Sveučilišta.\n\nZa razliku od dosadašnjega predizbornog ozračja, u kojemu je prevladavalo uvjerenje da će se izborom rektora i njegova programa napokon dovršiti rasprava o smjeru razvoja najvećeg sveučilišta u Zagrebu, sada je situacija drukčija. Rasprava o budućnosti počet će tek nakon što rektor bude izabran. Bez obzira na to što su kandidati napisali u programima, budući rektor morat će viziju razvoja uskladiti sa željama fakulteta. Naravno, ako želi za mandata održati sve sastavnice Sveučilišta na okupu.\n\n### Novi proračun za 2007. po starim pravilima\n\nI dok tijekom posljednjih dvaju izbora programa Alekse Bjeliša nije među programima ostalih kandidata imao ozbiljniju konkurenciju, rektorski program Slavka Krajcara vrlo je ozbiljna konkurencija Bjelišovom u svim segmentima. Dva programa u mnogočemu su zapravo slična, odnosno oba kandidata imaju iste ciljeve, a razlikuje ih tek način na koji te ciljeve planiraju postići. Iako je to pitanje već gotovo deplasirano, rasprava o tome tko bi trebao postati rektorom još se svodi na uklanjanje ili zadržavanje pravne osobnosti fakulteta. Prema programu Alekse Bjeliša, što je već mjesecima poznato, fakulteti bi do kraja iduće godine trebali izgubiti svoju pravnu osobnost i Sveučilište bi trebalo preuzeti nadzor nad financijama, odnosno dijelom financija koje Sveučilište dobiva iz državnog proračuna.\n\nSlavko Krajcar pak smatra da se uklanjanjem pravne osobnosti fakulteta ništa bitno ne bi postiglo te da dekanima treba ostaviti ovlasti upravljanja imovinom fakulteta kojemu su na čelu uz istodobno preuzimanje rizika. Jednostavnije, obojici kandidata cilj je ojačati poziciju rektora, samo što je prema Bjeliševu programu pritom nužno umanjiti važnost funkcije dekana, dok je prema Krajcarovu planu jačanje pozicije rektora moguće postići a da dekani zadrže sve dosadašnje ovlasti.\n\nU prva dva izborna kruga Bjeliš je bio vrlo bližu pobjedi. No, nije izabran jer ipak nije dobio dovoljno glasova. Štoviše, u drugom izbornom krugu brojni su birači ubacili nevažeće listice u glasačku kutiju. Neuspjeh se tumačio izostanjom jedinstvene podrške velikih fakulteta. Krajcar, izgleda, uživa upravo podršku velikih fakulteta, pa bi se Bjelišev biračko tijelo ovaj put moglo osutiti, a moglo bi biti i mnogo manje nevažećih listića. Ipak, predviđanje ishoda rektorskih izbora prilično je nezahvalno, posebice zato što je u utrci između Bjeliša i Krajcara mnogo važnije uspješno lobiranje bliskih po- bornika svakoga kandidata nego njihova obra- na vlastitih stajališta pred biračkim tijelom. Novi rektor trebao je biti izabran još u ožujku, a stupiti na dužnost 1. listopada. To pak znači da je Sveučilište izgubilo mnogo vremena i bez novog lidera ‘ugazilo’ u novu akademsku godinu, koja će zapravo biti godina određivanja vi- zije razvoja Sveučilišta u Zagrebu.\n\nPosljedice nesposobnosti članova izbornog tijela da izaberu lidera vidljive su na svim razinama, pri čemu su studenti i financije dvije najvažnije. Proračun Sveučilišta za 2007. godinu tako nije usklađen s novim načinom financiranja, nego je izrađen prema starim pravilima, daleko od lump sum modela financiranja, a na posljednjem sučeljavanju dvojice kandidata još jednom je ustvrđeno da Sveučilište nije razvilo novi model financiranja.\n\n### Studenti pojma nemaju o Bolonjskoj reformi\n\nSvoje lanjske brucoše Sveučilište nije čak niti dobro obavijestilo o tome što znači Bolonjska reforma, što potvrđuje činjenica da studenti koji studiraju prema pravilima bolonjskog procesa ovih dana potpisuju peticiju tražeći da im se odobri dekanski rok, što je posvemašnja be- smislica, jer bolonjski proces podrazumijeva polaganje ispita tijekom studija stjecanjem ECTS bodova. Na nekim fakultetima studenti viših godina bore se za svoje zakonsko pravo da studij, iako ne polažu ispite redovno, završe prema ‘starom modelu’, a ne ‘prema Bolonji’. I dok se priprema novi, treći izbor za rektora, sa Sveučilišta stižu glasine da garnitura koja obnaša dužnost sveučilišnog vodstva do izbora novog rektora želi sebi produljiti mandat do sredine studenoga bez obzira na to bude li novi rektor izabran 27. rujna. Bez obzira tko bio izabran, novi rektor trebao bi svoju dužnost od Helene Jasne Mencere preuzeti odmah, odnosno 1. listopada, kao što predviđa Statut, jer bi svaka druga kombinacija bila neozbiljna i neprihvatljiva za ono što profesori vole zvati akademskom razinom.\n\n—\n\nLider | 22. rujna 2006.”