Iako više od 45 posto građana (starijih od 15 godina) u Hrvatskoj ima osiguran pristup internetu, korištenje se ustalilo na razini od približno 35 posto. Ta stagnacija korisnika u posljednjih godinu dana vjerojatno je rezultat usporenog rasta standarda građana ali i odraz obrazovne strukture.
Brojni oblici korištenja interneta ne ovise samo o pojedincu – nego, u velikoj mjeri, i o državnim i inim poslovnim subjektima (ponajprije na području usluga) koji se još nisu primjereno organizirali pa i nisu dostupni za taj suvremen način sveobuhvatnog komuniciranja, informiranja, pružanja usluga. Kako god bilo, i naši su ljudi, u poslovnom i privatnom životu, sve ovisniji o kibernetičkom prostoru.
Naša online populacija koristit će se internetom sve više i raznolikije – za različite aktivnosti (bilo da prati vijesti, pretražuje razne izvore, dopisuje se, piše blog, skida željenu muziku, planira putovanja, plaća račune, traži recepte, kupuje…).
Korištenje tog medija sve više postaje i njihov stil života. Dakako, putem interneta brže se postaje i dijelom globalnog sela.
Danas, 25 godina nakon pojave prvog PC-a i kada se slavi 15. rođendan WWW-a (World Wide Web), prosječna svjetska internet populacija čini oko 16 posto ukupnog stanovništva. Raspon je od približno 2 posto u Africi do gotovo 70 posto u Sjevernoj Americi. Internet je zaista uspio promijeniti svijet i stvoriti virtualni. Nedavno se npr. pojavila Wikipedija, koju na dan posjeti 912.000 korisnika, a njen sadržaj može besplatno čitati ali i – uređivati! Azija s više od 380 milijuna internet korisnika prerašta trećinu ukupne populacije korisnika interneta. S novim kretanjima u Kini taj će se udjel brzo još i povećati.