MOBITELI

Dok slanje tekstovnih poruka mobitelima bilježi pravu eksploziju, mogućnost slanja slika i fotografija ne koristi se ni približno. Medijska maštovitost zaista nema granica, ne samo u prenesenom nego i u doslovnom smislu. Naročito ima li se na umu multi-funkcionalnost sveprisutnoga mobitela.

Tkogod je protekloga ljeta otišao na kakvu značajniju sportsku priredbu, glazbeni ili filmski festival, kakvih nije manjako ni u Hrvatskoj, od Pule i Motovuna do Dubrovnika, mogao je promatrati gledatelje s uzdignutim mobitelima-kamerama kako pokušavaju snimiti neki prizor. Nažalost mobitelske industrije, malo tko od tih zanesenjaka koristi mobitelske aparate da bi poslao snimke prijateljima putem ‘multimedijanske priopćujuće usluge’ (engleska kratica MMS, prema multimedia massaging service). Operateri mobitelskih mreža uspostavili su pomodne nove podatkovne mreže i ‘uvalili’ kameromobitele u ruke svojih korisnika, nadajući se da će se popularnost tekstovnih poruka proširiti i na novi, unosni format. Ali, kao što tvrdi Stephanie Pittet, zaposlenica u savjetničkoj tvrtki Gartner, MMS se (za razliku od SMS-a) zasad pokazao kao golemo razočaranje. Iako se svakoga dana diljem svijeta šalju milijarde tekstovnih poruka, broj poslanih slika toliko je neznatan da mnoge tvrtke taj podatak skrivaju. Zašto se slanje slika, barem zasad, pokazalo kao promašaj?

Kad se prva MMS usluga pojavila u Europi 2002. godine, reklame su prikazivale taj postupak kao brz i lagan, ali tehnologija još nije bila spremna za najavljuvanu učinkovitost. Malo je bilo mobitela koji su mogli slati slike, a fotografije emitirane iz jednoga mobitela nisu se uvijek mogle vidjeti na drugom. Usto su konkurentske operateri vrlo sporo valjano povezivali svoje mreže kako bi njihovi mušterije mogli razmjenjivati slike jednako lako kao tekstove.

U vrijeme kad su početne teškoće uklonjene, operateri su bili zaokupljeni promoviranjem drugih, privlačnijih usluga, kao što je ‘skidanje’ glazbe i, najnovijom opsesijom, mobilnom televizijom. Kao što kažu u tvrtki za istraživanje tržišta In-Stat, ljudi još nisu skloni slanju fotografija zbog loše kvalitete i sporoga prijenosa. Ne smije se zanemariti niti cijena: slanje slike otprilike je četiri puta skuplje nego slanje teksta.

Jedna druga tvrtka za istraživanje tržišta, Pyramid Research, predviđa da će prihod od MMS-a od 4,7 milijardi dolara 2005. ‘skočiti’ na 9,4 milijarde 2010. nakon što poraste broj korisnika kamera-telofona i poboljša se kvaliteta usluge. Istodobno će, najavljuje Pyramid, vrijednost slanja tekstovnih poruka (SMS) porasti od 49,4 milijarde dolara lani na 76,5 milijardi USD 2010.

Neki operateri promiču MMS snižavanjem cijena, drugi pokušavaju potaknuti primjenu reklamirajući nove oblike uporabe, npr. za ‘skidanje’ slika s weba. Međutim, prosječan broj slanja takvih ‘poruka’ po korisniku još je zanemariv. A uz probijanje internetskih standarda u mobilne telefonske, ljudi bi mogli početi razmjenjivati fotografije koristeći se e-poštom umjesto mobitelom. U Japanu i Južnoj Koreji to već uvelike čine. Tako David Chamberlain u In-Statu drži da je ‘MMS u čorsokaku’. U svakom slučaju, pokazuje se da svaka tehnološka dojka, koliko god se u prvi mah činila primamljivom, ne mora automatski dobiti potvrdu tržišta. Pogotovo ima li se na umu sve jača konkurencija tehnologija između onih koji je nastoje nametnuti korisnicima.