Home / Informacije / Piše: Dragana Radusinović \[email protected]

Piše: Dragana Radusinović \[email protected]

  • Uspoređujući te rezultate s istraživanjem o trajanju nezaposlenosti koje smo napravili u MojPosao, došli smo do zaključka da mladi ljudi kritiziraju stanje u hrvatskom gospodarstvu i mogućnosti koje im se pružaju, dok s druge strane najveći broj ipak dobije posao i ostane u RH, najkasnije godinu dana nakon završetka fakulteta.

Istraživanja pokazuju da trećina studenta još tijekom fakulteta dobije ponudu za posao, čak 90 posto od toga broja je i prihvati.

  • Čak 90 posto mladih u Hrvatskoj nade posao godinu dana nakon završetka fakulteta – dodao je Pakšec.

Približavanjem Europskoj uniji mladima iz Hrvatske postupno će biti sve dostupnija radna mjesta u zemljama EU, a uskoro bi, osim Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, i druge, privatne agencije trebale dobiti pravo posredovanja pri zapošljavanju u inozemstvu te se procjenjuje da će to utjecati na povećanje izvoza radne snage. Pakšec ističe da su unatoč visokoj stopi nezaposlenosti neka zanimanja na hrvatskom tržištu rada deficitarna, stručnjake iz tih područja u idućim godinama i u Hrvatskoj očekuje svijetla budućnost.

Deficitne profesije

  • Četiri su skupine fakulteta generalno zanimljive, s obzirom na to da postoji deficit takvih kadrova. Riječ je najprije o informatičkim fakultetima, odnosno tih kadrova nedostaje ICT industriji. Slijede studiji arhitekture i građevine, na kojima se obrazuje kadar koji je u Hrvatskoj deficitiran posljednjih nekoliko godina. Nešto manje je izražen deficit kadrova, ali još postoji, kod inženjera strojarstva i elektrotehnike, a posljednja u toj skupini je ekonomija, ali ne svi smjerovi. Najveći je deficit u kvalitetnom kadru smjera prodaje, marketinga i financija – objasnio je Pakšec.

Zanimljiv položaj na hrvatskom tržištu rada imaju pravnici. Naime, prije nego što polože državni ispit, pravnici su u kategoriji suficijentnih zanimanja i teško pronalaze posao, dok nakon polaganja državnog ispita isplivaju u malobrojnu skupinu koja je deficitarna. Tužna je priča na području obrazovanja i brige o djeci, gdje su nastavnici i odgajatelji, koje obrazovni sustav proizvodi daleko više nego…

Page 2

či raditi u inozemstvo

ih je potrebno, a slično je i sa zanimanjima s područja dizajna i umjetnosti. I dok je stanje za one s diplomom takvo, na domaćoj sceni rada traže se neka ‘običnija’ i dobro plaćena zanimanja.

  • Vrlo visoke plaće na tržištu rada postižu kuhari, traženi su i računovode bilancisti, autotelekičari, zidari i stolari. Jedno od novijih dobro plaćenih zanimanja koje bi se moglo okarakterizirati kao neobično jest, primjerice šišač pasa – napomenuo je Pakšec.

U promišljanju svoje karijere, mišljenja su kreatori portala MojPosao, mladi ljudi bi se, osim na znanja i vještine, trebali oslanjati i na prirođeni talent te ga iskoristiti za što kvalitetniji odabir budućeg zanimanja. Odabir profesije, odnosno zanimanja, prvi je i ozbiljan zadatak mladih ljudi u planiranju buduće karijere. Kao što kombinacija talanta i zanimanja stečenog školovanjem može biti ‘krivi spoj’, isto tako spoj zaposlenika i poslodavca može biti potpuni promašaj. Zato Pakšec savjetuje da traženju posla treba pristupiti strukturirano i s pravim stavom.

Nema unificiranog pristupa natječaju

  • Potraga za zaposlenjem je posao na puno radno vrijeme. Čuo sam fantastičan primjer koji mnogo govori o tome kako se shvaća traženje posla kod nas. Jedan se nezaposleni gospodin žalio da već godinama ne može naći posao, a kad su ga pitali koliko je životopisa poslao tražeći posao, rekao je osam ili devet i to tijekom 10 godina – prepričao je Pakšec.

Takvim pristupom, objašnjava, posao i nije moguće naći. Potrebno je poslati nekoliko desetaka životopisa na mjesec. Oni koji savladaju tu lekciju i intenzivno šalju životopise trebaju otići i korak dalje, istražiti dovoljno poslodavca kod kojeg se prijavljuju.

  • Natječajima za posao ne pristupa se unificirano i bez ikakva plana. S jedne strane potrebno je istražiti sve dostupne informacije o kompaniji kojoj se javljate za posao zato što ćete tako, dodete li na razgovor za posao, ostaviti bolji dojam na poslodavca, a s druge strane sve to morate istražiti zbog sebe kako vam se ne bi dogodilo da utrošite mnogo vremena natječući se za posao u tvrtki s kojom nemate ništa zajedničko – kaže Pakšec.

Životopis je ulaznica za intervju

Objašnjava kako sve dok vrijedi pravilo da nije svaki zaposlenik za svaku tvrtku vrijedi i obrnuto pravilo da nije svaka tvrtka za svakog zaposlenika. Naime, oni koji traže posao i životopise šalju na adrese kompanija u čiju misiju, viziju i organizaciju najbolje uklapaju sebe, mogu postići bolje rezultate i naći posao s kojim će u konačnici biti sretni. Životopis je tri minute pažnje koju možemo dobiti od potencijalnog poslodavca, on je ulaznica za intervju i to dovoljno govori koliko je važno da sadrži prave informacije. Danas i nema velike tajne u smislu estetike i strukture CV-a, jer su mnogi podaci besplatni i dostupni na internetu. Lijep životopis neće nam pomoći da dobijemo posao, ali loš životopis s greškama sigurno će nam odmoći. Poslodavce zanima sadržaj životopisa u smislu stavova i rezultata koje smo ostvarili. U predkoraku, kad smo napravili istraživanje o poslodavcu, vidjeli tko su njegovi klijenti i koje im proizvode i usluge nudi te koje vrijednosti cijene, dobivamo i odgovore o znanjima, vještinama, vrijednostima i rezultatima koje trebamo istaknuti u CV-u. To je vrlo važno, nipošto nemojte manipulirati ili falsificirati podatke. ✗