Home / Financije / Piše: Željka Laslavić

Piše: Željka Laslavić

U očekivanju odluke o izradi studije izvedivosti, interes za ulaganje već su pokazali vlasnici pretovarnoga kolodvora Magazzini Generali iz Padove te Cargo Centra iz Graza.

Piše: Željka Laslavić

[email protected]

Projekt gradnje Međunarodnoga pretovarnoga kamionskoga kolodvora (MKPK) Zagreb na lokaciji Ranžirnoga kolodvora Zagreb, koji je osmišlila Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika, umalo zauvijek nije završio u ladici. Nakon višemjesečnog lobiranja za početak realizacije projekta koji bi za hrvatske prijevoznike značio njihov opstanak i ekspanziju na europsko tržište, ideja je završila u rukama Agencije za poticanje izvoza i stranih ulaganja, koja je preuzela ulogu glavnog koordinatora. Njegov je prvi zadatak da ‘posjedne’ nadležne institucije koje bi trebale donijeti odluku o izradi Studije izvedivosti, a potom raspisati natječaj za financiranje projekta u vrijednosti od približno 100 milijuna eura.

Za projekt će odgovarati menadžer investicija

Prvi je projekt podržao gradonačelnik Milan Bandić, nakon čega su svoj blagoslov dala i nadležna ministarstva, predsjednik Stjepan Mesić i Hrvatske željeznice, a na kraju i Europska banka za obnovu i razvoj koja je voljna financijski podržati realizaciju jednog od najvećih projekata u Hrvatskoj, važnog za stratešku i logističku poziciju zemlje u ovom dijelu Europe.

  • U tijeku su pripremni radovi na koordinaciji zainteresiranih strana, podršci banaka i potencijalnih ulagača, kao i na pripremi potrebne dokumentacije za provedbu projekta. No, prije svega moramo utvrditi imovinsko-pravne odnose na tom području i vidjeti hoćemo li ići na izvlaštenje ili ćemo sa spornim stranama postići drukčiji dogovor. Za potrebe ovog projekta izabrat ćemo menadžera investicija koji će odgovarati za uspješnost projekta, kao i za njegovu evaluaciju – najavljuje novoimenovani direktor Agencije Slobodan Mikac, koji smatra da bi najprikladniji model financiranja bio model javno-privatnog partnerstva koji može, ali i ne mora uključivati privatno financiranje, te da je glavni cilj osnivanje jednog jakog poduzeća koje bi uspješno vodilo projekt do njegove finalizacije.

Interes za ulaganje u projekt do sada su pokazali gospodarstvenici iz pretovarnog kolodvora Magazzini Generali iz talijanske Padove, čiji su kapaciteti prebukirani robama namijenjenim tržištu Istočne Europe. Gradnjom pretovarnog centra u Hrvatskoj, velik dio roba koje sada dolaze u pojedine talijanske luke preusmjerile bi se u Luku Rijeka vlakom do Zagreba, a onda dalje u zemlje Istočne i Jugoirtočne Europe kamionima. Veliku ulogu u tom poslu imale bi Hrvatske željeznice kao ključni kotač intermodalnog sustava prijevoza roba, a one su također pozitivno reagirale na ideju KPK-a. Veliko zanimanje za posao pokazuju i Austrijanci, osobito Cargo Centar Graz, a nedavno su interes pokazali i Nizozemci, Britanci i Nijemci.

  • Kolodvor je jedna od karika u lancu intermodalnog prometnog sustava, a osnova te transmisije proizlazi iz dolaska roba u morske i riječne luke te dalje željeznicom do središnjega pretovarnog kamionskog kolodvora u Zagrebu, gdje će se obavljati dorada, prerada i se- lekcija robe i daljnja distribucija cestom do krajnjeg korisnika u krugu od 400-tinjak kilometara. U tom lancu, prema zahtjevima tržišta i razvoju prometne infrastrukture, gradili bi se specijalizirani kamionski pretovarni kolodvori (KPK) u ostalim gradovima, a KPK Varaždin već je u gradnji – kaže Mikac.

Angažman austrijske konzultantske tvrtke

Na prostoru veličine oko 350 tisuća četvornih metara predviđa se zapošljavanje između 1.000 i 1.500 ljudi, a posredno bi u čitav posao bilo uključeno nekoliko desetaka tisuća djelatnika.

  • Hrvatska dosta zaostaje u logistici za ostatkom Europe, iako ima svu potrebnu infrastrukturu. S obzirom na to da u Hrvatskoj ne ma iskustva na ovako velikim projektima, najvjerojatnije ćemo za izradu projekta angažirati austrijsku konzultantsku tvrtku jer smo u vrlo dobrim poslovnim odnosima sa stručnom skupinom iz Graza. No, ne želimo kopirati njihov model gradnje terminala, već iskorištiti svoj bolji položaj i pokrivati dio tržišta koji oni ne mogu – tvrdi Mikac.

Paralelno s gradnjom kolodvora, Agencija će posredovati u gradnji višenamjenskoga kanala Dunav-Sava, za potrebe plovnog prometa, po ljoprivrede i vodnoga gospodarstva koji će se također financirati prema sličnom modelu. Koncesijama i sufinanciranjem gradnje riječnih luka Država može privući domaće i inozemne investitore, a ovaj je projekt ušao u strategijski plan razvoja prometne infrastrukture RH zajedno s modernizacijom željezničke infrastrukture.