Page 2
NOVA TV: Povratak izvornej svrse
Zdrava konkurencija tjera medije da budu zanimljiviji i točniji, manje je mjesta za pogreške
Posljednjih nekoliko godina dogodila se prava revolucija na medijskom tržištu. Napokon je demokratizacija medijskog prostora donijela plodove za krajnjeg recipijenta. Mediji su sve slobodniji od utjecaja politike, kapitala ili autocenzure. Situacija još nije idealna i mnogo još treba raditi na svijesti svih struktura, pa i nas novinara. Ali mediji su na putu povratka svojoj pravoj svrsi, a to je oduvijek bila točna informacija.
Novi mediji, prije svega, donose mogućnost izbora za primatelje informacije. Sada je moguće odabrati u kojem se trenutku želite informirati, na koji način i o čemu. Mediji se sve više profiliraju, zdrava konkurencija sili nas da budemo zanimljiviji i točniji, manje je mjesta za pogreške. Opstaje onaj koji prepoznaje što točno njegov gledatelj/citatelj traži i na taj način informacija dolazi onome koga zanima, odnosno kome koristi. No, najvažnije je da je informacija postala dostupna svima.
Već se nazire medijska budućnost kroz internet i digitalnu televiziju. Sljedi još veća profilacija medija, a korisnik će birati točno onaj segment koji ga zanima. Ovdje će veliku ulogu odigrati i oglašivački koji su danas usko vezani uz medije. Ne bi nas trebalo iznenaditi doba kada će se na tržištu pojaviti specijalizirani časopisi za vrlo usko područje ili kada ćete moći na daljinskom upravljaču izabrati samo vijesti iz showbiznisa. To je doba velikih mogućnosti i zamki, a time i velike odgovornosti na nama medijima.
Mišljenja sam da je informacija pravo, a ne privilegija. Besplatne novine dolaze do svih, a i lijepo je kad vam netko dok pijete kavu ili čekate zeleno na semaforu uruči primjerak novina. Ako ipak samo želite uživati u svojoj kavi, uvijek ih možete zatvoriti, kao uostalom i pritisnuti ‘off’ na daljinskom upravljaču.
MCCANN ERICKSON CROATIA: Televizija je još najjeftinija
Iz perspektive oglašivača i agencija besplatne su novine svakako kvalitetan novi medijski kanal u dosezanju najšire čitalačke publike
U osnovi na to pitanje nije lako odgovoriti. S medijima s kojima je ugodno surađivati i takva suradnja najčešće rezultira daleko kreativnijim korištenju medijskog prostora, a i boljim rezultatima za klijenta. Te medije oglasne agencije rado nazivaju svojim medijskim partnerima. Na žalost, neki mediji ne razumiju do kraja ulogu agencije, ali i oglašivačku industriju općenito. Pogledamo li u prošlost, primijetit ćemo pozitivnu promjenu u spomenutom odnosu, što je i neminovno uzme li u obzir rast i razvoj oglašivačke industrije, kao i medijske scene u Hrvatskoj.
Agencija za svakog klijenta u proces zakupa i planiranja medija osigura platformu za ostvarenje strateških komunikacijskih ciljeva i optimizaciju financijskog ulaganja. U suradnji s medijima treba razumjeti njihovu razvojnu i programsku orijentaciju. Štoviše, javlja se istodobna potreba za svojevrsnim trendovskim orijentacijama i sugestijama u sadržajnim stilizacijama.
Prije svega, ne treba zaboraviti svima dobro poznatu prednost televizije pred ostalim medijima; oglašavanje na televiziji podrazumijeva i video i audiokomponentu što svakako osigurava bolju zamijećenost propagandne poruke, što kod drugih medija nije slučaj.
Riječ je o mediju pomoću kojeg ćemo najbliže dosegnuti najveći dio svoje ciljne skupine. Medijski pokazatelji, poput CPP-a (Cost Per Point), pokazuju da je televizija još najjeftiniji medij za dosezanje definirane ciljne skupine. Također, za oglasnu agenciju izuzetno je važna i činjenica da je efikasnost televizijskog oglašavanja najlakše mjeriti pomoću sofisticiranih istraživačkih metoda u odnosu na koje su metode istraživanja efikasnosti ostalih medija daleko nepouzdanije.
Specijalizirane tiskovine uvijek su bile zanimljive oglašivačima i agencijama u dosezanju specifičnih ciljnih skupina. Takve ciljne skupine moguće je dosegnuti i kroz tiskovine namijenjene širokoj čitalačkoj publici, ali sigurno ne jednako efikasno kao u specifičnom okruženju koje upravo osiguravaju specijalizirane tiskovine. Ipak, valja napomenuti da specijalizirane tiskovine, a pogotovo na malim tržištima poput našeg, ne mogu računati na veliki udjel u medijskom oglašavanju, što je posljedica njihove fokusiranosti na uži segment čitatelja.
S dnevnom nakladom od tridesetak milijuna primjeraka u cijelom svijetu, besplatne novine predstavljaju komercijalno vrlo zanimljiv projekt. Iz perspektive oglašivača i agencija svakako su kvalitetan novi medijski kanal u dosezanju najšire čitalačke publike. Hoće li i koliko uspješno taj projekt zaživjeti, ovisi o specifičnostima svakog pojedinog tržišta. Čini se da je u Hrvatskoj, prema najnovijim rezultatima čitanosti, taj medij pronašao svoje mjesto na tržištu tiskovina te već u prvih nekoliko mjeseci postojanja klasičnim dnevnicima uspio oduzeti pristojan komad oglašnog kolača. S obzirom na dobar početak, nije teško prognozirati da će takvi mediji na našem tržištu očigledno pronaći svoju publiku.
DIGITEL MEDIJSKI SERVISI: Mediji korisnika privlače sadržajem
Oglasni prostor svakog pojedinog medija nužno je ograničen njegovim formatom
Činjenica da je veći dio oglasnoga prostora u ime oglašivača zakupljen putem agencije govori da je taj odnos vrlo dobar. Iako se katkad naizgled čini da je interes različit – s jedne strane medij koji mora prodati oglasni prostor, s druge agencija odgovorna za zaštitu učinkovitosti ulaganja oglašivača u oglasni prostor (targetiranje, odnos ukupnoga dosegla poruke i ulaganja i sl.) – krajnji je cilj i agencije i medija isti – zadovoljan potrošač. Razvoj i prihvaćanje istraživanja konzumiranja medija i struke omogućava unaprijedjenje tog odnosa i još lakše postizanje zajedničkog cilja – prodaju oglasnog prostora, koji oglašivaču omogućava najveći doseg ciljane skupine, u kvantitativnom, ali i kvalitativnom smislu, uz maksimiranje učinkovitosti ulaganja oglašivača.