Sve reforme prije eurozone

Sve reforme prije eurozone

Među prednostima eura su niži transakcijski troškovi, niži troškovi financiranja, konkurencija u financijskom posredovanju i predvidljivija monetarna politika.

Piše: Bojana Božanić \[email protected] \nFoto: Dražen Lapić

Hrvatska se približava nižem stupnju deficit, a naš je cilj smanjiti ga ispod 2,5 posto. Iako nije jednostavno ispuniti kriterij o javnom dugu manjem od 60 posto BDP-a, Hrvatska ga drži ispod 50 posto i neće stati na tome – optimistično je najavio Ante Žigman, državni tajnik u Ministarstvu financija na Konferenciji o poglavljima Ekonomskih i monetarnih unija i Financijske usluge. Konferenciji koja se odvijala paralelno sa zelenim svjetlom iz Bruxellesa za otvaranje još triju poglavlja pregovora, među kojima i poglavlja Ekonomskih i monetarnih unija i najavom predsjednika EK-a, José Maunel Barrosa da će se nakon ulaska Rumunjske i Bugarske proces proširenja zauzeti, bio je cilj predstaviti tijek pregovora i prilagodbe.

Jedna od tema dvodnevnoj konferenciji je financijskih stručnjaka bile su i implikacije uvođenja eura za hrvatsku ekonomiju i financijsku industriju. Na okruglom stolu na tu temu, među ostalima je bilo riječi i o vrijednosti na kojoj će se dogoditi konverzija u euro, o čemu će ovisiti i to tko će biti dobitnici, a tko gubitnici nakon ulaska Hrvatske u eurozonu.

Adalbert Winkler, zamjenik direktora Odjela Europske središnje banke, objasnio je da nema unificiranog načina prihvaćanja eura, na što se nadovezao Bostjan Jazbec, član Upravnog odbora Banke Slovenije dodavši da Hrvatska mora sva restrukturiranja i reforme pripremiti i implementirati prije ulaska u EU, jer jednom kada počnu pregovori o eurozoni, neće ostati mnogo manevarskog prostora.

Među prednostima koje donosi euro spomenuti su i niži transakcijski troškovi, jer neće biti tečajnih razlika i mjenjačkih provizija, niži troškova financiranja, konkurencija u financijskom posredovanju i predvidljivija monetarna politika. Korunić je objasnio da će hrvatska imovina biti uspoređena prema prinosima i pristupačna euro zajednici, a uz predvidljivu monetarnu politiku slabjet će uloga HNB i jačati uloga Europske središnje banke.

Izvršni direktor Sektora za istraživanje i statistiku u HNB-u Ljubinko Jankov naglasio je da iako je regulativna osnova kvantitativno vrlo mala, pokriva osnovne probleme ekonomske politike o kojima često postoje različita, pa čak i suprotna mišljenja. Objasnio je da je stvarna primjena poglavlja usko povezana s ostvarenjem Kopenhagenskih kriterija za pristupanje, a fiskalna politika uključuje Maastrichtske kriterije o fiskalnom deficitu i državnom dugu i Pakt o stabilnosti i rastu.

Na konferenciji je bilo riječi i o trima fazama, od pristupanja Hrvatske u EU do prihvaćanja eura, odnosno: 1. pretpristupna faza, 2. zemlja članica s derogacijom ulazi u europski tečajni mehanizam II, 3. uvođenje eura, što je objasnio Maroje Lang, direktor Direkcije za ekonomijsko modeliranje u HNB-u.