Burze

Glavna je vijest stigla tek na kraju prošloga tjedna. Naime, Europska je banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila da je prihvatila ponudu američkoga Barra od 820 kuna po dionici Plive. Time će EBRD uskoro Barru prodati udjel od 5,4% temeljnoga kapitala Plive. U EBRD-u su se na takav korak odlučili nakon povlačenja islamske farmaceutske kompanije Actavis iz daljnje utrke za kupnju Plive. Očekuje se da će EBRD-ovo prihvaćanje ponude potaknuti ostale dioničare da prihvate ponudu američkog Barra. Inače, tijekom proteklog je tjedna cijena Plive na Zagrebačkoj burzi neznatno oslabjela (-0,15%), uz visok tjedni promet, koji je iznosio 42,13 milijuna kuna.

Visok tjedni promet od 28 milijuna kuna ostvaren je i dionicama rovinjske Adris grupe. Prilikom im je tržišna cijena porasla za 3,5% na konačnih 4.140 kuna, koliko su iznosile na kraju trgovanja prošloga petka. Posljednji interes za dionice Adrisa potaknule su opetovane spekulacije vezane uz prodaju duhanske divizije grupe. Naime, prema kulinarima informacijama, navodno je za Adris ovaj put zainteresirana francusko-španjolska Al-tadis grupa. Riječ je o grupi koja je posljednjih godina snažno organski rasla, a kojoj je fokus prije svega usmjeren na tržište EU, iako velik dio proizvodnje plasira i u druge dijelove svijeta. Naime, Adris je tek nedavno dovršio i u pogon postavio novu suvremenu tvornicu za proizvodnju cigareta, a, osim toga, ni investicije u turističkom dijelu grupe još nisu dovršene. Imajući na umu te, ali i ostale bitne činjenice, teško je povjerovati da će se Adris u ovome trenutku odreći vrlo izdašnih budućih profiti koji su mu, bez obzira na dobar financijski položaj grupe, još uvijek nužno potrebni za nastavak rasta.

Na Varaždinskoj burzi prošloga se tjedna najviše trgovalo dionicama osječkog IPK Kandita, kojemu je uz stabilnu cijenu zabilježen promet od gotovo 7,8 milijuna kuna. Nešto manji promet (6,16 milijuna kuna) ostvaren je dionicama Luke Rijeka, kojima je usput i cijena korigirana za nešto manje od 2%.

Jedan od većih prošlotjednih gubitnika bila je dionica zagrebačke Industrogradnje. Naime, ta je dionica vrlo brzo nakon objave polugodišnjih rezultata poslovanja na vrijednosti izgubila desetak posto, a na kraju je prošloga tjedna njena cijena iznosila nešto manje od tisuću kuna. Inače, grupa Industrogradnja je u prvom polugodištu ove godine ostvarila gubitak od 25,7 milijuna kuna. Ukupni su prihodi iznosili 216,3 milijuna kuna, odnosno 25,2% manje nego u istom razdoblju lani. Račun Industrogradnje je u blokadi, pa se poslovanje odvija u otežanim uvjetima, a protiv i u korist Industrogradnje vodi se čak 5 tisuća sudskih sporova, čije konačne učinke još nije moguće procijeniti.

Nakon stabilizacije cijena dionica na domaćim burzama, prošloga se tjedna dogodio lagani oporavak domaćih burzovnih indeksa. Tako je Crobex na tjednoj razini porastao za 1,2%, a prošlog je petka završio na razini od 3.163,80 bodova. U isto vrijeme indeks Varaždinske burze – VIN zabilježio nešto slabiji rast (+0,54%), a njegova je konačna vrijednost s kraja prošloga tjedna iznosila 2.820,31 bodova. Nakon dužeg razdoblja stagnacije, obveznički je indeks Crobis tek neznatno povećao vrijednost. Naime, njegov je prošlotjedni rast iznosio 0,11%, a konačna vrijednost prošloga petka 100,7586 bodova.

Može se reći da je posljednjih godina dioniča Lure bila prilično zapostavljena, ali posljednjih se tjedana njome sve intenzivnije trguje. Pritom je i njena tržišna cijena porasla s razine od 450 kuna na 650 kuna, da bi se nakon toga korigirala. Na njen su rast utjecale nepotvrđene spekulacije, koje su kasnije demantirane iz Lure, a prema kojima je za Luru interes pokazala austrijska kompanija NÖM u vlasništvu bankarskog koncerna Raiffeisen. Lura je prije nekoliko godina bila dijelom ambicioznog projekta, a prema kojemu je posredstvom EBRD-a i privatnih fondova trebao biti financiran njen regionalni iskorak. No, iz nepoznatih razloga njen je većinski vlasnik Luka Rajić iznenada stopirao cijeli projekt. Jedina važnija regionalna akvizicija, srpski Somboled, također nije dala očekivane rezultate, pa se Lura našla u svojevrsnom procijepu između velikih ambicija i stvarnih mogućnosti. Osim toga, Lura posljednjih godina, usprkos jačanju domaćih prodaja, nije ostvarila ni jedan od prethodno zacrtanih dugoročnih ciljeva, a glavnina najvećih akvizicija koje je Lura napravila, osim divizije pića (Eurobev), već je ionako dobila novog vlasnika. Lura namjerava prodati i Eurobev.

Dakle, čini se da je većinski vlasnik Lure odustao od ranije najavljenih ambicioznih projekata regionalnog širenja. No, ulagači bi prilikom kupnje dionica Lure svakako trebali imati na umu da je mlječna industrija relativno niskoprofitabilan posao, osim kad se govori o brendiranim proizvodima s višim stupnjem dodane vrijednosti, kakvih Lura ima dosta u svome proizvodnom portfelju. S druge strane, očekivano pristupanje Hrvatske EU moglo bi dodatno narušiti dosad stečene pozicije domaćih preradivača mljeka, što dodatno potkrepljuje procjene da će se L. Rajić vjerojatno u sljedećih nekoliko godina odlučiti na prodaju Lure. Koliku bi pritom cijenu Lure mogla postići, teško je procijeniti, ali može se pretpostaviti je da je riječ o oko dvije milijarde kuna, odnosno oko 650 kuna po dionici. Na tome tragu je i nedavni pokušaj prodaje 30.000 dionica po cijeni od 645 kuna, koje su, pretpostavlja se, dva buduća člana NO Lure ponudili na prodaju putem Zagrebačke burze. No, taj je paket dioniča ubrzo ‘nestao’ s burze. Te su dionice dva sadašnja člana Uprave dobili na ime nagrade za dosad ostvarene poslovne rezultate.

Prošli je tjedan prošao u znaku stabiliziranja cijena na domaćim burzama, a samim time nije bilo ni većeg rasta vrijednosti udjela domaćih otvorenih fondova. Pritom je najuspješniji fond s ostvarenim tjednim prinosom od 1,59% bio dionički fond Raiffeisen Active. Nešto slabiji rezultat, s porastom vrijednosti udjela od 1,06% u prošlom je tjednu ostvario i Raiffeisenov fond Central Europe. Osim dva navedena fonda, solidan tjedni prinos ostvario je i Fimin dionički fond Equity, dok je prinos Ersteova dioničkog fonda iznosio 0,76%. Među pet najvećih tjednih dobitnika našao se i fond CAIB-a, Select Europe, čiji je tjedni prinos iznosio 0,73%.

Na ljestvici najmanje uspješnih fondova prošlog su tjedna gotovo podjednako bile zastupljene gotovo sve vrste fondova. Tako je HPB-ov obveznički fond bio najveći gubitnik s obzirom da je njegova vrijednost udjela prošloga tjedna smanjena za 0,39%. Nešto manji tjedni gubitak, koji je iznosio 0,31%, ostvario je dionički fond Ilirika JI Europa, dok je njihov uravnoteženi fond u isto vrijeme zabilježio tjedni minus, koji je iznosio 0,13%. Mjerenje ostvarenim prinosom od početka godine, u skupini obvezničkih fondova i dalje najbolji rezultat drži HI-Conservative fond (+5,13%) Hypo Alpe-Adria banke, dok je kod novčanih fondova još uvijek najuspješniji fond Hrvatske poštanske banke, HPB novčani, čiji prinos od početka godine iznosi 3,44%.