Rast BDP-a u drugom kvartalu usporen na 3,6 posto

Gospodarski je rast u drugom tromjesečju usporen na 3,6 posto rasta na razinu od 3,5%. Usporevanje se očekivalo jer su prethodno objavljeni podaci o kretanju industrijske proizvodnje (mirovanje na godišnjoj razini u drugom tromjesečju), trgovine na malo (rast od samo 0,2%) i brži rast uvoza roba u odnosu na izvoz upućivali na takav rezultat. Usporen je i rast ulaganja (8,4% na godišnjoj razini) nakon ubrzavanja rasta u proteklom tromjesečju. Osobna potrošnja očekivano je zabilježila nižu stopu rasta (najnižu u posljednjih nekoliko godina). Kretanje podataka o bruto dodanoj vrijednosti također upućuje na usporavanje rasta u većini skupina djelatnosti (najvažnije u građevinarstvu i industriji), dok je slika u ugostiteljstvu drukčija. Zabilježeno je prično ubrzanje rasta u toj djelatnosti, što je u skladu s poboljšanjem dolaska i noćenja turista u drugom tromjesečju (ponajprije u lipnju). Tako je ponovo zabilježen donekle brži realni rast izvoza roba i usluga u odnosu na uvoz u drugom tromjesečju. Ublažavanju usporavanja rasta pridonijela je povećana stopa rasta javne potrošnje, mnogo više iznad stopa rasta zabilježenih u posljednjih dvanaest uzastopnih tromjesečja. Do kraja godine očekujemo zadržavanje stopa rasta oko razine od 4%, čime bi se godišnji rast održao na razini od oko 4,5% ili malo iznad te stope.

Istodobno je objavljen podatak o kretanju u bilanci plaćanja s inozemstvom u drugom tromjesečju. Deficit se, što se očekivalo, smanjio u odnosu na prvo tromjesečje (s dvije na 1,27 milijardi eura), no na kumulativnoj se godišnjoj razini deficit povećao na 7,9% BDP-a. Naime, uz usporeni rast gospodarski rast deficit robne razmjene porastao brže od nominalnoga BDP-a, a dodatno su revidirani, i to prema gore, podaci o deficitu u prvom tromjesečju. Glavni izvor financiranja deficita u drugom tromjesečju bila su izravna ulaganja u Hrvatsku, koja su bila 8% viša u odnosu na prošlu godinu i iznosila su oko 790 milijuna eura u drugom tromjesečju.

Prošli je tjedan za domaću valutu bio volatilan. Početkom tjedna tečaj se nastavio kretati oko razine od 7,43 kune za euro iz prethodnoga tjedna, no tada je ojačala ponuda deviza, bez odgovora potražnje za njima. To je tečaj početkom petka dovelo do razina ispod 7,36 kuna za euro, a uskoro je slijedila nova intervencija Središnje banke na tržištu protiv jačanja kune. Nakon intervencije i plasmana više od milijarde kuna na tržište, tečaj se vratio na razinu od približno 7,40 kuna za euro. Plasman kuna na tržište obratnom repo aukcijom Središnje banke i devizne intervencije smirili su novčano tržište, pa su kamatne stope znatno spuštene u odnosu na razine s početka prošlog tjedna, kad su bile na razini od gotovo pet posto.

Različiti utjecaji kretanja tržišta na inozemnom tržištu doveli su do male volatilnosti u kretanju tečaja, koja je potkraj tjedna rezultirala jačanjem dolara u odnosu na većinu valuta, ali i slabljenjem jena. Naime, posljednje ekonomsko objave pokazale su da povoljna kretanja u američkom gospodarstvu podržavaju dolar u jačanju prema euru na razinu tečaja ispod 1,27 dolara za euro, iako su i pokazatelji za euro bliži povoljniji. Jen je, pak, pod utjecajem razočaranja određenih gospodarskih pokazatelja oslabio u odnosu na većinu valuta – u odnosu na dolar na razine tečaja iznad 118 jena za dolar, a u odnosu na euro ponovno se približio na razinu od 150 jena za euro.