Sporovi

Nepravomoćnom presudom suca Općinskog suda u Karlovcu Leona Kovačića, direktor karlovačkoga Korduna Željko Mažuran osuđen je na kaznu zatvora u trajanju dva mjeseca, a na temelju članka 67 Kaznenog zakona izrečena mu je uvjetna osuda u trajanju jedne godine. Presuda je donesena na osnovi privatne tužbe za uvredu i klevetu koju je protiv Mažurana podigao Dragutin Vuljanić, bivši zaposlenik i sindikalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske, udjelničar u Kordunovoj tvrtki kćeri Alati d.o.o., bivši član Nadzornog odbora Korduna, a koji trenutačno obnaša dužnost regionalnog povjerenika SMH.

Na Vuljanićev izjave za novine kojima je on Mažuranu optužio za obmanjivanje javnosti lažnim podacima o poslovanju Korduna i njegovih tvrtki kćeri te o navodnim nepravilnostima u vezi s privatizacijom, dioničarstvom i upitnim poslovnim odnosima, Mažuran je u Večernjem listu od 27. siječnja 2005. godine iznio tvrdnju da je ‘…Vuljanić u dubokom konfliktu interesa te kako je svojim ponašanjem na nio veliku štetu Kordun-Altima i Kordun grupi. Pitanje je s koje pozicije Vuljanić nastupa. Priča li on kao poduzetnik svinjar, čime se bavi većinu svoga radnog vremena, udjelničar Kordun alata koji posjeduje nešto više od jedan posto vlasništva, regionalni povjerenik SMH koji ne govori o sindikalnim temama, bivši i budući zaposlenik Korduna koji je ostao bez svoje baze ili običan građanin… U Vuljanićevom slučaju možemo zaključiti da, ako spojite zlonamjernost i neznanje, dobijete problem’, što je sucu bilo dovoljno za izricanje spomenute presude na koju su i Mažuran i Vuljanić već uložili žalbe.

Osim toga, Mažuran je u pismu koje je uputio predsjedniku SMH Ivi Marjanoviću zatražio da smijeni Vuljanića i za sve sindikalne aktivnosti imenuje drugu osobu. No, tijekom dokaznog postupka rečeno je da je Vuljanić protiv Mažurana podnio i kaznenu prijavu Policijoskoj upravi karlovačkoj i Županijskom državnom odvjetništvu kojom Mažuran optužuje za navodna kaznena djela na štetu tvrtki iz Kordun grupe, kao i radnika i udjelničara. U dijelu prijave koji se odnosi na stjecanje udjelničarskih udjela, Vuljanić iznosi podatak da je Mažuran 1999. godine, kad su osnovane tvrtke kćeri, prebacivanjem svojih dionica iz Korduna d.d. postao vlasnik 23,495 posto udjela u Kordun-Lavu, 4,348 posto u Kordun-Altima te 99,439 posto udjela u Kordun-Marketingu.

U Kordun-Altima, tvrdi Vuljanić, 2001. godine iskazana je dobit od 2,64 milijuna kuna, koja je tada zadržana, ali je 2003. godine odlukom Skupštine odobrena isplata 1,2 milijuna iz te zadržane dobiti, od čega je Mažuran pripao 60,065 posto, iako je u trenutku zadržavanja dobiti, naglašava Vuljanić, Mažuran bio suvlasnik Kordun-Altala sa samo 4,348-postotnim udjelom. S tim u vezi Vuljanić zahtijeva temeljitu kontrolu zakonitosti prijenosa svih dionica Korduna d.d. u udjele u tvrtkama kćerima, kao i daljnjih transakcija tih tvrtki.

To se posebno odnosi na odnose s tvrtkom Cetips, koju je 7. lipnja 2001. godine kao jedini osnivač i vlasnik osnovao Željko Mažuran. Vuljanić navodi da je odmah potom Cetips sklopio s Kordun-Altima, Kordun-Lavom i Kordun-Marketingom ugovore o upravljanju i savjetovanju. Na osnovi tih ugovora, stoji u prijavi, Cetips je od Kordun-Alata naplaćivao po 26 tisuća, od Kordun-Lava 20 tisuća te od Kordun-Marketinga po četiri tisuće kuna na mjesec, što je prema Vuljanićevim saznanjima za 2003. godinu iznosilo ukupno više od 600 tisuća kuna.

Vuljanić dodaje da mu nije poznato koliko je Mažuran tijekom idućih godina naplatio svoju intelektualnu i savjetodavnu premoć kao vlasnik Cetipsa nad samim sobom kao čelnim čovjekom Kordun-Alata, Kordun-Lava i Kordun-Marketinga. Nadalje, Vuljanić tvrdi da je Mažuran izigrao i Društveni ugovor tvrtki kćeri ime nujući se direktorom bez odluka Skupštine te da je navodnom zloupotrebom tako stečenoga direktorskog položaja sklopio ugovor s vlastitom tvrtkom Cetips. Rukovodeći se izvodima financijskih kartica Cetipsa, Vuljanić iznosi i tvrdnju da je Mažuran putem Cetipsa prikazao kupnju udjela Kordun-Lava u iznosu od 500 tisuća kuna, a budući da je izostala i sudsko provedba te promjene, Vuljanić Mažuranu optužuje i za utaju poreza prema toj osnovi.