Tifon je bio OMV-ova ‘božićna želja’

• Kada biste danas držali predavanje stranim studentima, kako biste im ukratko predstavili OMV?

• Rekao bih da je OMV poduzeće koje želi na najbolji mogući način iskoristiti širenje Europske unije. Nastojimo biti naftno i plinsko poduzeće koje će imati vodeći tržišni.

• Poznato je da niste uspjeli kupiti bosansko-hercegovački Energopetrol. Poslije toga ste i pisemo izrazili nezadovoljstvo.

• To nije bila pritužba. Prodaja je obavljena, Ina i MOL bili su kupac, stvar je završena. U pismu smo potom samo ukazali na činjenicu da bi za tržišnu strukturu, i općenito za kvalitetu, bilo prikladnije da na tržištu ima više konkurenta. Pritom, i BiH je jedno od tržišta na kojemu imamo niz benzinskih crpki. Želimo rasti selektivno, tako da gdje možemo ponuditi kompletnu uslugu kupcima, pranje automobila i ostalo. Ukratko, želimo stvoriti visokokvalitetnu mrežu i u BiH.

• U Češkoj i Slovačkoj to već imate?

• Da, u Češkoj smo tržišni voda u benzinskih crpkama. Uvelike smo prisutni i u Slovačkoj, ondje su Slovaft i MOL snažniji konkurenti.

• …koja se danas transformira u profit?

• Vjerujem da se danas – pritom mislim na sve zemlje Jugoistočne Europe – dobro uzajamno razumijemo. Svakako nam pritom pomaže i činjenica da smo stotinama godina živjeli zajedno. Podsjećam vas, međutim, da Rumunjska, kao ni Bugarska nisu bile dio carsko-kraljevske habsburške države. Bile su sastavni dio Turskog Carstva. Danas smo uvelike prisutni i u samoj Turskoj – ona sigurno nije Austro-Ugarska.

• Ipak, OMV je jedan od niza primjera kako Beč mudro iskorištava tradiciju ‘kompetencijskog centra’ za taj dio svijeta.

• Da, nedvojbeno.

• Cijena dionica OMV-a ljetos se smanjila čak za jednu trećinu u odnosu na najvišu cijenu, onu iz svibnja. S jedne strane se, kažete, poduzeće razvija odlično, s druge se suočavate s vrlo promjenjivim tečajem. Kako to objašnjavate?

• Zadatak nam je da poduzećem upravljamo i u takvim razdobljima. Naravno, veselimo se kad je tečaj visok, ali ne gubimo živce kada to nije. Očito je da tržište ponekad pretjerano vjeruje u neke tendencije, što rezultira pretjeranom cijenom dionica. Istodobno vjerujem da je sada ponovno nastupilo razdoblje u kojemu dionice OMV-a imaju potencijal rasta.

• Razlozi takvog razvoja događaja u proteklih nekoliko mjeseci višestruki su. Posljednjih tjedana pala je cijena srove nafte, rafinerijske su se marže također znatno smanjile, dok su gospodarstva zemalja u kojima smo uvelike aktivni u svibnju doživjela zastoj u rastu. Konačno, četvrti razlog jest činjenica da tržište kapitala nije pozitivno prihvatilo naš neuspjeli pokušaj fuzije s Verbundom, velikim austrijskim elektroenergetskim poduzećem. Ukratko, širok je spektar razloga zbog kojih je tečaj nazadovao. Međutim, najvažnije je da je naše poduzeće zdravo. Poslužimo vrlo dobro i imamo veliki potencijal, što će se pokazati i u narednim kvartalima.

• Najkraći put iz Austrije do Hrvatske vodi preko Slovenije, u kojoj ste odavno prisutni.

• Od 1992. djelujemo u Sloveniji. Tada sam bio šef Prodaje u OMV-u, a posljednja je moja akvizicija na tom položaju bilo zajedničko ulaganje s Istrabenzom. U Sloveniji imamo tržišni udjel od 25 posto. Osim slovenskog Petrola, tamo smo najveći u svojoj grani, kako po broju benzinskih crpki, tako i u drugim djelatnostima. Vrlo smo zadovoljni sa slovenskim tržištem, naša pozicija tamo je snažna a želimo je, kao i svugdje drugdje, još ojačati. Slovenija je mala ali zanimljiva država, objedinjuje mnogo različitih kultura. S posebnim interesom pratim kako se tamo stvari razvijaju.

• Već godinama ste prisutni i u Srbiji.

• U Srbiji djelujemo od 2000. Tamo imamo snažnu ekspanziju, jer je tržište relativno mlado, u razvoju. U Srbiji imamo brojne benzinske crpke i upravo razmišljamo o tome da sudjelujemo u privatizaciji NIS-a, Naftne industrije Srbije. Kao što smo informirani, privatizacija treba početi ove jeseni i sada pažljivo analiziramo situaciju.

• Kad je riječ o benzinskih crpkama OMV-a, u Srbiji smo dobro pozicionirani, na glavnim putovima. Štoviše, naše crpke u Srbiji imaju imidž daleko najboljih u državi.

• Kako ocjenjujete svoj položaj na hrvatskom tržištu?

• U Hrvatskoj smo drugo najveće naftno poduzeće, naravno poslije Ine. Trenutačno imamo 46 benzinskih crpki, od kojih je 31 otvorena 24 sata dnevno. Naš tržišni udjel nešto je veći od 10 posto.

• Dakle tek polovičan u odnosu na navedene ciljeve?

• Da, udjel u Hrvatskoj još nam je ispodprosječan, ali – kao što smo to postigli u Sloveniji, i u istom se smjeru razvijamo u Srbiji – i u Hrvatskoj napredujemo prema opisanih 20 posto.

• Je li istina da ste pregovorili o kupnji poduzeća Tifon za 93 milijuna eura, čime biste znatno uvećali broj benzinskih crpki u Hrvatskoj?

• Stil je naše kuće da govorimo samo o akvizicijama koje smo obavili. Smatramo da nema smisla navoditi ‘božićne želje’. Priznajemo da pozorno gledamo sve, jer je, ponavljam, riječ o zanimljivim tržištima. Ako se odlučimo na kupovinu i u vezi s time postignemo dogovor, tek onda o tome i govorimo. U vezi s konkretnim slučajem rekao bih sljedeće: da, točno je, bili smo zainteresirani, ali o tome više nemam komentara.

• Kada ste prije nepune dvije godine preuzeli nadzor nad rumunjskim Petromom, mnogi su se pribijavali da će vas tako velik zalogaj ugušiti.

• Razvoj u Rumunjskoj dobro se odvija. Točno, to poduzeće, s 50.000 zaposlenih, mora se temeljito modernizirati. Riječ je o poduzeću koje naveliko buši naftu, više od 200.000 barela na dan, koje posjeduje dvije velike rafinerije i 600 benzinskih crpki. Do 2008. g. ćemo ga potpuno integrirati u OMV. Uvodimo najmoderneije upravljačke sustave, od SAP-a za računovodstvo, preko centralizirane nabave i marketinga do ostalih poslovnih funkcija. Imamo masivne investicije u rafinerije, kao i u benzinjske crpke, kako bismo na Petromovim maloprodajnim mjestima dostignuli standard kakav imamo na OMV-ovima.

Istodobno, mnogo investiramo u rumunjska nalazišta naftne. Rumunjska ih odavno ima, i to mnogo. Zna se da nisu nepresušna, ali tamo gdje ima naftne u pravilu je ima još mnogo više. S današnjim tehnologijama možemo iscrpiti mnogo veće količine nego prije, recimo, 20 godina. Drugim riječima, i iz zrelih bušotina sada možemo izvući značajne količine naftne. Osim toga, Rumunjska još nije istražena najmodernijim geoistraživačkim metodama. One sada omogućavaju da se nekoliko tisuća metara ispod zemlje analiziraju komplicirane formacije, pronalaze skrivene rezerve naftne i plina. To upravo radimo, uvjereni da ćemo uskoro zaustaviti pad crpljenih količina. Očekujemo da godine 2008. trend pada preokrenemo u porast i tako povećamo eksploataciju rumunjskih bušotina. U Austriji, gdje su bušotine stare približno kao rumunjske, cilj nam je da do 2010. godine eksploataciju povećamo s 40.000 barela na 50.000 barela na dan. To ne bi bilo moguće bez modernih tehnoloških metoda.

• Kad kupujete tvrtke u procesima privatizacije u postkomunističkim državama, uspjevate li, uz otpuštanje brojnih zaposlenih – što je vjerojatno neizbježno – održati dobar imidž?

• Takve korake uvijek radimo u uskoj suradnji sa sindikatima i političkim faktorima. OMV je poznat po izraženom socijalnom angažmanu. Kad je riječ o Rumunjskoj, gospodarstvo ima izuzetan rast, bruto domaći proizvod ove će godine skočiti za oko sedam posto. Vrlo visok rast ima i Turska. Poznato vam je da se nova radna mjesta stvaraju ako privreda raste za više od dva do tri posto na godišnju. Ljudima se tada otvaraju mnoge nove mogućnosti. Ipak, priznajem, otpuštanje je važno socijalno pitanje i pokušavamo ga riješiti s taktom i razumijevanjem. Naravno, to ne činimo preko noći. Konkretno, još i ne znamo koliko ćemo zapravo trebati zaposlenih u Rumunjskoj. Tek nakon realizacije svih investicija, nakon provedene modernizacije, znat ćemo koliko nam je zaposlenih prijeko potrebno.

• Kako poslujete u državama za koje ste rekli da čak ni dijelom nisu bile u Austro-Ugarskoj, dakle, u Bugarskoj i Turskoj?

• U Bugarskoj smo jedno od najmoćnijih poduzeća, posebno u Sofiji i drugim urbanim centrima. Bugarsku dobrim dijelom možemo opskrbljivati proizvodima iz naših rumunjskih rafinerija. Tamo ćemo sigurno ostati jedno od glavnih poduzeća u našoj grani.

U Turskoj imamo značajan vlasnički udjel u poduzeću Petrol Ofisi, gdje je jednim turskim koncernom, u fifty-fifty konzorciju, držimo, svaki po 34 posto udjela, dok je ostatak u raspršenom vlasništvu. Petrol Ofisi ima najveći tržišni udjel u Turskoj. Posjeduje 3.300 benzinjskih crpki, od europskog dijela Turske sve do granice sa Sirijom, Irakom, Iranom, Gruzijom i Azerbejdžanom.

• Upravo u Turskoj planirate zajedno s partnerima do 2011. postaviti plinovod Nabucco, koji će vas stajati silne novce.

• Rusija će nesumnjivo ostati izuzetno važan dobavljač plina za Srednju i Jugoistočnu Europu. Istodobno, očito je da nije loše imati i drugu mogućnost dobave plina. Za navedene dijelove Europe u prvom redu dolazi u obzir plin sa Srednjeg istoka i s kaspjskog područja. Zajedno s partnerima iz Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Turske ušli smo u projekt gradnje plinovoda koji će to područje, preko Turske, Bugarske, Rumunjske, Mađarske i Austrije, povezati sa zapadnim dijelom Europe. Njime će se nakon spajanja s tamošnjim plinovodom transportirati plin iz Azerbejdžana, Kazahstana, Turkmenistana, Irana, Sirije, a također i iz Rusije. Ukupna dužina Nabucca je 3.300 kilometara, a procijenjeni troškovi gradnje iznose 4,6 milijardi eura. Naš je udjel 20 posto, a toliko je kao i svakoga od ostalih četiri partnera. Tako ćemo uz Dunav, kojim transportiramo naftu, imati Nabucco za transport plina.

• Jeste li uopće prisutni u Rusiji?

• Rusija je zanimljiva za eksploraciju i proizvodnju. Posljednjih nekoliko godina analiziramo mogućnosti ulaganja, vjerujemo da ćemo moći izazvati i na rusko tržište, ali, kao što rekoh, u crpenju i proizvodnji, a ne u trgovanju.

• Djeluje li OMV na razvoju ekološki manje štetnih izvora energije?

• Veliki udjel naših poslova čini prirodni plin, on nam je jedan od stupova nosilaca poslovanja. Upravo zato i gradimo Nabucco.

• Mislim na izvore energije koji smanjuju ovisnost od fosilnih goriva.

• OMV je ove godine osnovao Future Energy Fund, u koji ćemo uplatiti 100 milijuna eura. Ove godine počinjemo subvencionirati i alternativne projekte koji su nam od interesa, uključujući i one koji nisu odmah profitabilni. Pritom, velika su tema biološka goriva, primjerice, gorivo dobiveno iz uljane repice. Mnoge ideje su već poznate, ali, ne zaboravite, istodobno se brzo razvijaju i nove tehnologije, poput onih koje omogućuju da se iz različitih prirodnih tvari proizvede pogonsko gorivo. Zanimaju nas i pokušaj caption & sequestration, izdvajanje ugljičnog dioksida iz mase otpadnih plinova nastalih sagorijevanjem i njegovo potiskivanje u Zemlju, u nekadašnja nalazišta iz kojih je izvađen zemni plin.

• Što razlikuje OMV od konkurencije, zašto smatra te da ljudi trebaju dolaziti na vaše benzinjske crpke?

• Nastojimo biti ‘najljudskije’ poduzeće moguće, postići da se kupac koji dođe na našu crpku osjeća kao kod kuće, da dobije uslugu i proizvode koje zaista treba. Trudimo se učiniti više od konkurencije, motivirati kupca da ponovno dođe k nama.

• Jednom kad budete u mirovini, što biste željeli čitati u poglavlju monografije OMV-a posvećenom početku 21. stoljeća?

• Da je OMV uspio na najbolji mogući način iskoristiti širenje EU, bolje od svih drugih naftnih kompanija, da se skokovito našao među srednje velikim međunarodnim naftnim poduzećima, da se pokazao životno sposobnim.