Bosnalijek je prva kompanija u Federaciji BiH uvrštena u prvu, službenu kotaciju Sarajevske burze, a trgovina njome počela je ovaj tjedan. Toj je farmaceutskoj kompaniji u tri godine cijena dionice na burzi porasla sedam puta, pa joj je umjesto prijašnjih 15-ak milijuna eura današnja procijenjena tržišna vrijednost veća od stotinu milijuna eura. Tvrtka je prisutna u 13 zemalja, a zbog pojačane konkurencije govori se o potrebnom strateškom partneru.
Ovih je dana na tržištu Federacije podnesen i prvi zahtjev za registraciju društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima. To su neke od rijetkih novosti na tamošnjem tržištu kapitala koje obilježava pet godina rada, a čiji se prvi vidljiviji pomaci događaju tek posljednjih godina dana. Sudionici tržišta u Federaciji ipak očekuju bolje napredovanje, a u vezi s tim pomoć očekuju od Vlade. Država ovih godina nije dala veliku potporu razvoju burze, i to stoga što vjerojatno nije shvatila ulogu tržišta kapitala kao jednog od generatora gospodarskog rasta, smatra direktor Sarajevske burze Zlatan Dedić.
- U nekim trenucima nemaju osjećaj za stvari na tržištu koje treba regulirati ili, pak, prekasno reagiraju. Primjerice, takav je slučaj s prodajom državnih udjela u kompanijama.
Predstavnici vlasti Federacije BiH bili su na konferenciji burze, no s obzirom na to da je trenutačna Vlada na odlasku, njihove najave nisu mogle uvjeriti sudionike u dana obećanja, među kojima je najvažnije ubrzanje donošenja zakona, od kojih neki prihvaćanje u Parlamentu čekaju i godinu dana, poput onog o vrijednosnim papirima. Prihvaćanje toga zakona tako će pričekati novi sastav Parlamenta.
<p- Jedna je od slabosti naše legislative Zakon o vrijednosnim papirima, koji je u parlamentarnoj proceduri više od godinu dana. Cilj je njegova donošenja usklađenje regulative s Republikom Srpskom, da bi se i brokerskim kućama sa Sarajevske burze omogućilo trgovanje na Banjalučkoj burzi, te izdavanje vrijednosnih papira izdavatelja i iz Republike Srpske radi brisanja entitetske granice i stvaranja jedinstvenoga tržišta kapitala – kaže Dedić.
Naime, brokerske kuće koje posluju u Federaciji zasad ne mogu poslovati na području Republike Srpske.
Inače, sporost u promjenama na tržištu koči postojanje dva entiteta, za koje vrijede različiti zakoni, pri čemu su oni vezani uz tržište kapitala u Republici Srpskoj kvalitetniji i brže doneseni, zbog čega je ondje stvorena i povoljnija klima za ulagače. To potvrđuju i hrvatski brokeri, koji zbog uređenosti tržišta veću sigurnost vide na Banjalučkoj nego na Sarajevskoj burzi. No, sve ih je veći broj i u Federaciji. Podaci pokazuju da su najveći strani ulagači na Sarajevskoj burzi upravo iz Hrvatske i Slovenije. Interes za ulaganje sve više pokazuju i hrvatski investicijski fondovi. Naime, na temelju iskustva koje je imalo domaće tržište sigurno se zna su tamošnje dionice podcijenjene i da ima prostora za njihov rast. Zanimanje ulagača dodatno će se povećati kad se donesu zakoni u Federaciji, a postojeći se počnu primjenjivati bez političkoga pritiska.
Federacijski novinari koji prate rad tržišta, a kojima je dana prilika da o odnosima s tržištem govore na konferenciji, razloge takve sporosti napretka tržišta vide prije svega u prejakom političkom utjecaju.
‘Nevjerojatno je da neke tvrtke koje imaju obveze objavljivanja javne ponude to ne moraju učiniti jer je njihov politički utjecaj jači od zakona, ili, pak, da neke tvrtke, iako kotiraju na burzi, odbijaju davati osnovne podatke o poslovanju, a sličan se odgovor dobiva i u Komisiji. Tamošnji brokeri ne smiju izlaziti u javnost sa svojim analizama tržišta jer im Komisija to ne dopušta, a katkad i prijeti. Autocenzura je prevelika’, čulo se od predstavnika tamošnjih medija.