Makropokazatelji

Tijekom ovogodišnjega kolovozu došlo je do stano-vitog pogoršanja kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom, kad je ostvaren brži rast uvoza od izvoza na godišnjoj razini. Vrijednost uvezenih dobara tijekom kolovozu iznosila je 1,39 milijardi eura, što je u odnosu na isti mjesec prethodne godine povećanje uvoza za 17,7 posto. Tijekom kolovozu izvoz je iznosio nešto više od 620 milijuna eura, što predstavlja rast od 11,2 posto na godišnjoj razini. Brži rast uvoza od izvoza, unatoč mnogo većoj bazi, vidljivije je pogoršanje salda robne razmjene. Deficit za kolovoz iznosio više od 771 milijun eura, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja povećanje od značajnih 23,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom bilježi pad u odnosu na srpanj te u kolovozu iznosi niskih 44,5 posto. U razdoblju od siječnja do kraja kolovozu Hrvatska je izvezla roba u vrijednosti od 5,23 milijarde eura. U odnosu na isto razdoblje 2005. godine, robni je izvoz ostvario rast od 17,6 posto. U prvih osam mjeseci vrijednost uvoza iznosila je 11,22 milijarde eura, odnosno 16,6 posto više na godišnjoj razini. Unatoč bržem relativnom rastu izvoza od uvoza, deficit robne razmjene za prvih osam ovogodišnjih mjeseci povećan je značajnih 15,8 posto i dosegnuo je razinu od gotovo 6 milijardi eura.

Tijekom kolovozu ove godine očekivano smo zabilježili smanjenje prometa u trgovini na malo u odnosu na srpanj, što je bio slučaj tijekom prethodnih nekoliko godina te blago ubrzanje rasta na godišnjoj razini. U odnosu na ovogodišnji srpanj promet od trgovine na malo zabilježio je nominalno smanjenje od 2,2 posto, dok je realno smanjenje iznosilo 2,1 posto. Također, podaci upućuju na to da je tijekom kolovozu realan godišnji rast iznosio 1,9 posto, dok je zabilježeno povećanje prometa u nominalnom iznosu od 4,4 posto u odnosu na kolovoz 2005. godine. Tijekom prvih osam ovogodišnjih mjeseci promet u maloprodaji ostvario je realni rast od 1,5 posto, što je u skladu s našim očekivanjima o usporavanju stope rasta tijekom ove godine u usporedbi s 2005. godinom.

Bez većih promjena na hrvatskoj tečajni. Pocetak prošlog tjedna obilježili su aprecijacijski pritisci na kunu, kao posljedica posljednje devizne intervencije HNB-a, što je dovelo do trgovanja oko razine od 7,36 kuna za euro. Međutim, u drugoj polovini tjedna bilježimo veću potražnju stranih valuta na domaćem tržištu, unatoč relativno niskoj potražnji korporativnog sektora te ne baš velikom volumenu trgovanja na međubankarskom tržištu, što je prouzročilo vidljivije derpecijacijske pritise na kunu. Tako je prošlotjedno trgovanje završeno na razinama iznad 7,40 kuna za euro, a na tjednoj razini nisu zabilježene značajnije promjene tržišnog tečaja EUR/HRK.

Unatoč činjenici da je tijekom prošlog tjedna ECB nastavio s provođenjem restrikтивne monetarne politike povećavajući referentnu kamatnu stopu na 3,25 posto, ali i potvrdio mogućnost daljnjeg rasta kamata, dolar je na međunarodnom tržištu ostvario snažan rast. Aprecijacijski pritisci na dolar bili su posebice izraženi na kraju tjedna zbog objave povoljnijih kretanja na tržištu rada u SAD-u, što je umanjilo očekivanja o skorašnjem smanjenju kamatne stope FED-a. Tako je tijedan završen trgovanjem na razini od oko 1,259 dolara za euro, što je najniža razina od srpnja. Također je dolar zabilježio rast na tjednoj razini i prema japanskoj valuti, pa je trgovanje u petak završeno na razini od 119 jena za dolar. Na slabljenje jena utjecao je i rast nesigurnosti na Dalekom istoku zbog najave Sjeverne Koreje u vezi s novim testiranjem raketa.