Početak 20. stoljeća iznjedrio je prve brandove. Najveća i najnaprednija tvornica 30-ih, Tvornica cikorije Hinka Francka i sinova, plasirala je putem medija svoje proizvode – bijelu kavu Divku i Kneippovu sladnu kavu. Obje su bile hit jer je u to vrijeme ‘prava’ crna kava bila skupa.
Iako su na našim prostorima mnoge tvrtke bile utemeljene još u 19. stoljeću, za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, pravi reklamni uzlet koji je pratilo i prepoznavanje brandova na tržištu dogodio se tek nakon Prvoga svjetskog rata. Hrvatski trgovci i proizvođači počeli su sve ozbiljnije shvaćati moć reklame i ulagali su u reklamne kampanje. Zagreb je prvi vrio reklamama, koje su bile pravi bum i poticaj za kupce. Na trgu ispred katedrale pojavila se početkom 30-ih kolonada golemih kutija za VIM koji ‘čisti sve’. Kutije su bile veće od čovjeka, a impresionirale su prolaznike svojom veličinom i vizualnom komunikacijom. Zapažena je bila i ulična reklama za Meinl kavu s tipičnim simbolom: crnčić s crvenim šesom koji piše kavu. Sveprisutna staklena boca s velikom zvijezdom na etiketi, Zvijezda stolno ulje, mogla se vidjeti u svakom domaćinstvu, restoranu i na izletu još od 1917. godine kad je tvornica osnovana.
Hrvatski trgovci i proizvođači nakon Prvoga svjetskog rata počeli su ozbiljno shvaćati i moć reklamnih poruka. Union, koja je plasirala bombone 505 sa crtom i kekse Union. Od ostalih proizvoda isticale su se cigarete Vardar i Drina Tvrnica duhana Zagreb te keksi osječke tvornice Karolina i bjelovarske tvornice Koestlin. Oglas pribora za pisanje Tvrnica tinete Vjenceslav Pech zanimao je mnoge poslovne ljude, kao i pribor industrije tinta i boja Pelikan.
Najveća i najnaprednija tvornica 30-ih, Tvrnica cikorije Hinka Francka i sinova, plasirala je putem medija svoje proizvode – bijelu kavu Divku i Kneippovu sladnu kavu. Obje su bile hit jer je ‘prava’ crna kava bila skupa za svakodnevnu uporabu pa su se najčešće pile zamjene. Tvrnica je kasnije podržavljena, a njen stilizirani mlinic za kavu ostao je sve do danas promidženi simbol za ‘pravi Franck’, koji je kasnije lansirao niz proizvoda – crnu kavu, raženu kavu i instant kavu Nera.
Nakon Drugoga svjetskog rata, gospodarska situacija se ponovno promijenila u pozitivnom smislu, a proizvodnja i uvoz jačaju nakon 50-ih godina prošlog stoljeća. Tvrtka L.R.C. plasirala je poznatu Šljivovicu, a svoja je pića, Wermuth i Rakiju Borovićku, plasirala i Nama, najveća hrvatska trgovačka kuća, osnovana potkraj 19. stoljeća pod imenom Kastner&Ohler. Podržavljena je 1945. godine pod nazivom Narodni magazin, a od 1951. godine radi pod skraćenim imenom Nama.
Tada poznata Jamnička kiselica prelazi u vlasništvo Agrokombinata, koji se udružuje s tvornicom Marijan Badel, začetnikom novog imidža Jamničke, od osuvenjenjene proizvodnje do prodaje na inozemna tržišta. Sredinom pedesetih nastaje nova tvornica slatkiša Josip Kraš, u koju su se spojila manja poduzeća i tvornice slatkiša. Kraš nastavlja brand 505 sa crtom i do danas plasira nove proizvode koji odmah nakon izlaženja postaju prepoznatljivi – bomboni Crveni 7, bomboni Union, Floramy i Opera te bombone Kiki. Oštar konkurent Kraš tih je godina bila Tvrnica bombona i čokolade Kandit, koju su svi upamtili po bombonima Plavi 9 i njihovu ‘tvrdom pakiranju’ u dobro dizajnirane limenke.
