Konferencija Zagrebačke burze

Prošli je tjedan, usprkos povoljnim kretanjima cijena većine dionica na domaćim burzama, nažalost, prošao u vrlo lošem ozračju. Naime, na konferenciji Zagrebačke burze na vidjelo su izbili brojni problemi koji opterećuju domaće tržište kapitala. Hanfin je predsjednik Ante Samodol otvoreno pred investicijskom javnošću istupio tvrdnjom da se ovlaštena društva za upravljanje fondovima, brokerske kuće i banke nisu u potpunosti ‘suživjele s Hanfom’. Samodol je poslao javno upozorenje svim sudionicima da Hanfa ubuduće neće oklijevati s upotrebom svih raspoloživih mjera ne bi li spriječila sve sumnjive i nezakonite aktivnosti koje bi mogle rezultirati pojavom nepovjerenja ulagača u funkcioniranje sustava. Iako je odrješit stav Samodola našao na podijeljena mišljenja među sudionicima konferencije, njegov medijski je nastup ukazao na nepobitnu činjenicu da je domaće tržište kapitala posljednjih godina ostvarilo eksponencijalni rast koji se, čini se, odrazio jedino u cijeni dionica. Za to su vrijeme kvalitetni mehanizmi zaštite investitora ostali u drugome planu, a upravo su oni conditio sine qua non daljnjeg nesmetanog razvoja tržišta kapitala. U tom je smislu Hanfa najavila i skoro predstavljanje mjera za suzbijanje tih ‘tržišnih nelogičnosti’. Nadajmo se da one neće kontraproduktivno utjecati na trenutačno pozitivno raspoloženje investicijske javnosti.

Nema sumnje da je domaće tržište trenutačno u vrlo osjetljivoj fazi izuzetno važno za njegov budući razvoj. Naime, nakon okončana preuzimanja Plive na tržištu će se naći za hrvatske pojmove izuzetno velika količina svježega novca, koja bi bez nadzora mogla izazvati špekulativne pritiske na formiranje cijena, a posljedica bi mogao biti pad povjerenja ulagača odnosno odljev kapitala s tržišta u manje rizične investicije. S druge strane, investitori trebaju imati na umu da iskusni i racionalni investitori (a tu se prije svega misli na veće institucionalne investitore) neće pod svaku cijenu ulagati novac u dionice na domaćem tržištu ako procijene da u njihovu neposrednom okruženju (regiji) ili svijetu postoje kvalitetnije investicijske prigode po znatno povoljnijoj cijeni.

U posljednjih nekoliko tjedana redovitim je dionicama Končar specijalnih i distributivnih transformatora ostvaren prilično visok višemilijski promet. Najprije je sredinom rujna ove godine, jedan od članova NO-a Siegfried Hagleitner prodao 4.259 redovitih dionica društva, a nakon toga, prošlog je tjedna paket dionica od 6,81% temeljnog kapitala društva stekao matični holding, Končar elektro-industrija d.d. Nakon stjecanja navedenih dionica, Končar je postao vlasnikom 65.827 redovnih dionica KODT-a, koje inače predstavljaju 51,71% temeljnog kapitala društva i daju 67,8% glasova, na glavnoj skupštini društva. Predmetne je dionice inače prodala Nesma Contracting co. Ltd., saudijska kompanija koja je bila dugogodišnji partner Končara. Sukladno Zakonu o preuzimanju dioničkih društava, Končar d.d. obvezan je u sljedećih 30 dana dati ponudu za preuzimanje KODT-a, koja je u pripremi.

Čini se da snažan interes Končara za preuzimanjem KODT-a nije slučajan, nego je plod dugoročnog strateškog pozicioniranja matične kompanije i razvoja profitabilnih proizvodnih djelatnosti na razini grupe. To postaje očito pogledajući se ovogodišnji rezultati poslovanja KODT-a za prvih šest mjeseci ove godine. Naime, u promatranom razdoblju poslovni prihodi KODT-a, u usporedbi s istim razdobljem lani, povećani su čak 55,8% na iznos od 186,29 milijuna kuna. Pritom su prihodi od prodaje u zemlji porasli 33,23% na iznos od 65,46 milijuna kuna, dok je inozemna prodaja društva u isto vrijeme povećana 71,5% na iznos od 120,84 milijuna kuna. Polugodišnja je neto dobit KODT-a, u usporedbi s lanjskom, povećana 40% na iznos od 5,48 milijuna kuna odnosno 43 kune za dionicu društva.

Snažan ovogodišnji rast prihoda KODT-a ostvaren je većim dijelom zbog rasta fizičkog obujma proizvodnje, ali i dijelom zbog povećanja jediničnih prodajnih cijena na gotovih proizvoda, do kojeg je došlo zbog nastavka rasta cijena ulaznih sirovina i materijala (baterije, trafo-lim, trafo-ulje, itd.). S tim u vezi, a prateći potrebe tržišta, povećani su i proizvodni kapaciteti društva, i to kroz investicijski ciklus koji je društvo započelo još prije dvije godine. Ukupan investicijski ciklus tijekom dvije godine (2005. i 2006.) iznosi oko 45 milijuna kuna. U tom smislu, na dugi rok ne treba dvojiti o trenutačnoj podcijenjenosti te dionice, a s obzirom na buduća očekivanja u pogledu rasta prodaje i profitabilnosti društva.