Može li HANFA dokazati namjerno nabijanje cijena pojedinih tvrtki na burzama

Nedavno je cijena dionice Montmontaže i Zlatnog otoka znatno porasla, što Hanfa istražuje. Neki od institucionalnih ulagača već su upoznati s takvim igrama i napustili su brokera. No, male ulagače uhvati euforija ulaganja čim primijete da cijena neke dionice naglo raste.

Neobične su pojave koje se u posljednje vrijeme događaju na burzi – nagli rast cijena pojedinih dionica bez opravdanja više niti ja ne razumijem – rekao nam je nedavno jedan broker.

Istina je da je pojedinim brokerima prisjelo ponašanje pojedinaca koji su se pretjerano zagrili na burzi kupujući dionice, povećavajući im cijenu i zarađujući na razlici kupljene i prodajne cijene dionica. No, dio brokera koji se čudi događajima na burzi dobro razumije što se događa, ali ne razumije zašto si još uvijek pojedini brokeri dozvoljavaju igre koje su postale opasnije, zbog jačanja tržišta i istodobno rizika, ali i nadzornika u Hanfi, koji više ne radi razliku između brokerskih kuća koje se mogu, a koje ne kazniti, kao nekada. Osim toga, Hanfa će navodno dobiti i ovlasti rješavanja slučajeva, odnosno oduzimanja licenca bez sudskog postupka. Zbog toga se može očekivati da će mnogi brokeri biti kažnjeni, a što su izbjegli prethodnih godina zbog zastara slučajeva na sudu.

I dok su Hanfa i dio brokera uvjereni da se cijenom manipulira u svim slučajevima njenoga neopravdanog rasta, drugi dio brokera tvrdi da to ne mora biti pravilo, odnosno da u nekim slučajevima cijena raste zbog nedovoljno dobrih zakona, uvrštenih nelikvidnih dionica tvrtki, od kojih dio njih ne predaje redovita financijska izvješća te u konačnici da se ove godine provode samo vatrogasne mjere koje koče razvoj tržišta. Hanfa će iako tek morati utvrditi je li u svim slučajevima u kojima je narasla cijena dionice riječ o namjernom napuhavanju cijene ili ne, odnosno je li u svim slučajevima primijenjen tzv. front running.

Financijsko tržište raste posljednjih godina stopom od oko 11 posto, a imovina mu je trenutačno 50 posto veća od vrijednosti BDP-a. Usporedo s rastom tržišta, raste i rizik. Nekoliko stotina ljudi raspolaže s oko tri do pet milijardi kuna, što je dovoljno da se brod zaljulja, ali ne smije se nasukati, nego doći do pučine. Hanfa će zato učiniti sve da se stabilnost očuva i nadzire zakonitost svih procesa. Imamo instrumente i možemo suzbiti pumpanje cijena – poručio je predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol na prošlotjednoj konferenciji Zagrebačke burze.

Iako se dio sudionika na tržištu slaže s takvom porukom, ipak ih istodobno preuranjeni Samodolovi zaključci o sigurnom napumpavanju cijena dionica ili pak njihovim dogovorima i razgovorima ‘na zelju i kobasicama’, kako se čelnik Hanfe izrazio, vrijedaju – njih osobno, ali i cijelu struku. Ali nitko od njih ne opovrgava da igrača na tržištu nema. Postoje tvrdnje da se front runningom koriste jedni te isti brokeri već godinama. Neki su od njih navodno primijećeni i ostali bez posla. No, to ih nije spriječilo.

Izjava Ante Samodola o tri do pet milijardi kuna s kojima raspolaže nekoliko stotina ljudi izazvala je veliku pozornost u Hrvatskoj. No, prave su činjenice još dramatičnije. Prema istraživanju Lidera, 200 najvećih manjinskih dioničara, sa svojim svlasničkim udjelima u tvrtkama manjim od deset posto, imaju dionice vrijedne čak 4,4 milijarde kuna. U našem istraživanju nema Ivica Todorića, Luke Rajića, Ante Vlahovića i drugih velikih vlasnika i svlasnika niza kompanija. Kad bi se i njih uvrstilo u top-listu najbogatijih dioničara, došlo bismo do mnogo većeg iznosa od Samodolove procjene, pa je utoliko veći rizik od ‘ljuljanja broda’.

Brokeri iz Abacusa tvrde da su dobili nalog od svoga klijenta za kupnju dionica Zlatnog otoka koji je izvršen uz prethodno upozorenje da je dan na znatno veću cijenu od prethodne. Ovoga su prošle godine napumpane cijena dionice TLM-a nakon što je Vlada najavila njegovu prodaju, a zato da novi vlasnik objavi ponudu za preuzimanje po toj većoj cijeni. Hanfa je tu prvi put pokazala brzu reakciju suspenzijom uvrštenja svih dionica tog društva sa Zagrebačke burze, procijenivši da tendencija rasta cijene i količine trgovanja tim dionicama nema opravdanja u financijskim pokazateljima. Prije dva tjedna poništene su transakcije dionicama Montmontaže jer su imale u dva do tri dana dvostruki porast cijene. I tu se sumnja na front running, a vodi se i istraga. Dio sudionika na tržištu uvjeren je u ciljano napumpanje cijena, dok drugi dio tvrdi da u tom slučaju nema temelja za to, tim više što je paket dionica prodavao menadžment tvrtke, a interesenata dugo nije bilo, jer je bio vidljiv rizik zbog još neodržane skupštine društva. Velik dio brokera ipak kaže da njih nikada niko nije zvao nudići im Montmontaže dionice. Istodobno se isto dogodilo i s dionicom Zlatnog otoka, kojoj je cijena u jednom danu porasla sto posto. Tu se spominje igra cijena od strane brokerske kuće Abacus. Zato je i rok namire pomaknut s tri na 60 dana, dok ne završi istraga. U Abacus brokerskoj kući opovrgavaju tvrdnje manipuliranja cijenom.

• Dobili smo nalog od svog klijenta za kupnju dionica Zlatnog otoka i mi smo ga izvršili, i to uz prethodno upozorenje da je nalog dan na znatno veću cijenu od prethodne, što je klijent i potvrdio u telefonskom razgovoru s Hanfom. Zbog nelikvidnosti te dionice, cijena joj je značajno porasla, a naš je klijent u konačnici kupio dionice po većoj cijeni nego što je bila trenutačna na burzi te je na taj način oštetio isključivo sebe. Da smo odbili nalog, klijent bi se mogao žaliti Hanfi da mu nismo htjeli izvršiti nalog koji trenutačno nije u koliziji sa zakonom, a sada opet, zbog manjkavosti u zakonu, moramo biti pod istragom. Naime, u drugim se zemljama trgovina pojedinom dionicom obustavlja istog dana ako se primijeti njen rast cijene od 10 do 15 posto, a kod nas, upravo zbog nedostatka takve uredbe, događaju se ovakve situacije i optužbe na račun žavanjem mišljenja o pojedinoj dionici ‘pumpaju’ njenu cijenu. A cijena se održava velikom trgovinom dionica od strane jednih te istih osoba, što dokazuje nepromijenjena struktura prvih nekoliko dionica. Priča se da je jedan od poznatih ‘pumpatelja’ cijena, primjerice u slučaju Omišalj, bio tzv. Zimzelen, koji se pod tim imenom predstavlja na portalu Moj novac.

Slučaj front runninga imala i dionica Dom holdinga. Kad je slovenska tvrtka Sava pokazala interes za kupnju tih dionica, njen je broker nakupovao dionica Dom holdinga, naravno, ne na svoje ime. U jednom danu ‘napumpana’ je cijena, a na kraju dana takve skuplje dionice ‘iskrcane’ su klijentu Savi.

Kruže priče da je svojevremeno čak postojao dogovor nekih brokerskih kuća o razmjeni informacija koje su im koristile za ‘igranje’ cijenom dionica na tržištu. Da je to bilo istinito nagađanje potvrđuje činjenica što su sva trojica osumnjičenih brokera otpušteni iz svojih brokerskih kuća te su zajedno osnovali novu. Pumpanje cijene dogodilo se svojevremeno i u Luci Rijeka. S tim da nije bilo riječ o dizanju cijene od strane jedne ili dvije osobe, nego je zavladala euforia potražnje. Iako realnog opravdanja za to nije bilo. Naime, riječ je o tvrtki koja se bavi pretovarom robe, u vlasništvu nema mnogo nekretnina, tek nekoliko skladišta, a više dugova i pravnih problema. Bez obzira na to, zbog započete euforije, njena je cijena u jednom trenutku bila milijardu kuna, a godišnji prihod deset puta manji od toga. U slučaju Belja dogodila se slična situacija. Vrijednost tog društva u jednom je trenutku također postigla milijardu kuna, bez obzira što joj je prihod bio upola manji, dobit tek nekoliko milijuna kuna, a posjeduje poljoprivredno zemljište u koncesiji.

Zanimljivo je da sudionici tržišta znaju tko su ‘igrači’, o tome se priča, ali dokaza nema. Velik dio njih koji žele normalno raditi svoj posao nadaju se da će nadzornik tržišta svoje prijetnje o kaznima i ispuniti. Takve igrice nisu novost na tržištu.

No, posljednjih su godina dobile zamah, a javno se o njima priča tek nakon što je Samodol i javno počeo prozivati krivce. Naime, tvrdi dio brokera, bivša Komisija za vrijednosne papire kao da je ‘zažmirila’ na pojedine igrače. Jer, kažu, neke su brokerske kuće, posebno one koje posluju unutar velikih banaka, bile zaštićene. A neki brokeri koje je Komisija i htjela kazniti, zbog sporosti sudova, nisu nikada to dočekali. Nasljednica, Hanfa, sa svojim čelnim čovjekom Antom Samodolom promijenila je situaciju. Već u prvom nastupu dao je to do znanja sudionicima na tržištu. No, neki od njih izgleda da nisu vjerovali u to, odnosno, dio njih je smatrao da ih se neće dirati, jer je takva bila dosadašnja praksa. Sada razlike više nema. Prozivaju se i nadziru svi. Možda zato veći dio sudionika na tržištu kapitala Samodolov rat nazivaju kočnicom u razvoju tržišta, a drugi jednostavnu kažu – napokon je došla osoba koja će doći na kraj igračima na tržištu koji to čine godinama. Zato jer su bili zaštićeni ili prije svega zato jer su bahati.

• Drugačije se ne može nazvati igra u koju se ulazi bez straha, u kojoj on zaradi, a njegov klijent gubi – kaže nam jedan broker.