Počela informatizacija primarne zdravstvene zaštite

Aktualni projekt informatizacije hrvatskoga zdravstvenog sustava, prema opsegu neusporediv državni e-projekt, ušao je u fazu koja nakon niza praznih obećanja i političkih smicalica ulijeva nadu u sretan završetak.

• U ovom trenutku projekt e-zdravstva ima šanse za uspjeh i možemo reći da smo nakon stagnacije uhvatili uzlazni trend – kaže Branko Šoštarić, direktor MCS Grupe, jedne od pet tvrtki koja je još 2003. dobila posao implementacije softvera za ordinacije primarne zdravstvene zaštite. U tijeku je implementacija softvera u ordinacije i njihovo povezivanje s centralnim serverom u HZZO-u.

• Trenutačno imamo dvije ordinacije priključene na središnji sustav, a do kraja ovog tjedna priključit ćemo još desetak ordinacija – kaže Šoštarić. Najveća je prepreka nedostatna opremljenost ordinacija potrebnom informacijskom infrastrukturom.

Da podsjetimo, projekt kojemu je cilj racionalizacija i smanjenje troškova zdravstvenog sustava i, ne manje bitno, brža i bolja zdravstvena zaštita građana u startu je zamišljen u više faza – informatizacija primarne zdravstvene zaštite koja je u tijeku, zatim uvođenje elektroničkog zdravstvenog kartona te informatizacija sekundarne zdravstvene zaštite.

Natječaj je objavljen još u srpnju 2002. i ta-dašnja je garnitura u Ministarstvu zdravstva najavljivala da će informatizacija primarne zdravstvene zaštite biti gotova do kraja 2003. godine. U priču se potom uplela promjena vlasti, pa se tri godine poslije samo nadamo da će se projekt informatizacije provoditi kakvim-takvim tempom, dok je termin njegova uspješnog završetka još teško prognozirati. Natječaj za informatizaciju primarne zdravstvene zaštite bio je podijeljen u dvije grupe – nabavu komponenata za središnji informacijski sustav u kojemu bi se prikupljali podaci potrebni Ministarstvu zdravstva, HZZ-u i HZZO-i (Grupa 1 ili G1) te nabava aplikativnih rješenja za ordinacije koje bi bile povezane sa središnjim sustavom i u njega slale sve potrebne podatke (Grupa 2 ili G2). G1, za čiju je izvedbu odabran Ericsson Nikola Tesla te G2, gdje je posao dobilo pet manjih tvrtki – ABA informatika, In2, IPT, ISD informacijski sustavi i MCS Grupa, zajedno čine Informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite – CEZIH.

Ministarstvo je od navedenih tvrtki otkupilo licencu za njihov softver (1,2 milijun kuna svakoj od pet tvrtki čime je prema načelu uzmi ili ostavi postiglo cijenu dosta nižu od tržišne) koji ordinacije dobivaju besplatno, dok će ostale troškove instalacije, implementacije i edukacije, koje u MCS Grupi procjenjuju na 200 kuna na mjesec, nositi sami. MCS Grupa, čiji je softver Medicus.net jedini baziran na web-u, dobio je 600 ordinacija obiteljske medicine te ginekoloških i pedijatrijskih ordinacija na području Zagreba i Čakovca, dok su ostale tvrtke raspoređene po drugim gradovima.

Razlog teritorijalne podjele je u uštedi. – Procjenjujemo da će se informatizacija 70 posto od ukupno tri tisuće ordinacija obaviti do sredine sljedeće godine, ali pod uvjetom da Ministarstvo na neki način propiše svim ordinacijama obvezu nabave potrebne opreme (dva kompjutera, printer i ADSL veza) – kaže Šoštarić. Naime, uz dosad više puta dokazanu inertnost državne administracije prepreku bržoj informatizaciji predstavljaju i sami liječnici u ordinacijama koji se ne mogu priključiti na sustav dok ne nabave potrebnu informacijsku opremu, a što neki još smatraju nepotrebnim opterećenjem. U tijeku je i tiskanje smart kartica koje izrađuje Agencija za komercijalnu djelatnost u suradnji s HZZO-om, a koje predstavljaju jedan od ključnih elemenata sigurnosti cijelog procesa jer se sve poruke u zdravstvenom sustavu digitalno potpisuju putem smart kartica. Druga faza – uvođenje elektroničkog kartona pacijenata, još nije definirana jer se nadležne kompetentne institucije tek trebaju dogovoriti koje bi podatke taj karton trebao sadržavati.

Najveći dio posla u cijelom projektu e-zdravstva ili treća faza, informatizacija bolničkih i kliničkih sustava (Integrirani bolnički informacijski centar – IBIS) još nije došao u fazu raspisivanja natječaja. Posljednji je najavljivani datum bio u ožujku ove godine, ali natječaj je otkazan. Lobističke igre za projekt vrijedan oko 250 milijuna eura za koje su zainteresirani veliki igrači poput SAP-a, IBM-a i Ericssonova Nikole Tesle trajat će vjerojatno još neko vrijeme. Do sljedećih izbora.