ustvo za nalaženje od prosjeka ocjena

Volontiranje potiče razvoj vrijednosti koje svaki poslodavac cijeni: odgovornost, mogućnost rješavanja problema, profesionalni izgled, volju za učenjem i stjecanjem novih vještina, dobre odnose sa zaposlenicima i, iznad svega, dobro upravljanje vremenom – ‘time management’.

Tijekom svog, sada već gotovo petogodišnjeg života i studija u Americi, volontirala sam više puta, radeći za različite organizacije. Navodim samo dva primjera volontiranja koji su me se posebno dojmili. Jedno obećanje dano malom selu i školi u Hondurasu, omogućilo je meni i još desetero studenata da doživimo izuzetno iskustvo, i to kroz volontiranje na globalnoj razini. Sve je počelo lokalno, kada smo u kampusu postavili nekoliko kartonskih kutija tražeći donacije za siromašnu djecu u Hondurasu, a na ideju smo došli zahvaljujući jednoj studentici rodom iz Hondurasa. Uz to smo organizirali dodatno skupljanje novca (ugledne obitelji u zajednici, prodaja razne robe koji smo ili kreirali sami ili dobili u vidu donacije, izrada suvenira, itd.) kako bismo ostvarili svoj vrlo visoko postavljen cilj – 40 tisuća dolara. Skupljenim novcem trebali smo sagraditi spremnik za vodu i dovesti struju te pokriti svoje putne troškove, pa tako i fizički pomoći tim ljudima.

Koliko sam se dobro osjećala skupljujući novac za one koji su manje sretni od mene, toliko sam se izuzetno osjećala kad sam upoznala te ljude, kad smo zajedno provodili dane, radili, smijali se i dijelili iskustva. Volontiranje na lokalnoj razini također je vrlo zahtjevno i iskustveno; primjer je volontiranje u sigurnosnim kućama. Kao volonter u takvoj jednoj kući pomagala sam u bojenju zidova, podjeli hrane, pomoći djeci pri učenju, skupljanju osnovnih higijenskih potrebnih stvari. Bez obzira kako to izgledalo malo, znam da sam pomogla onima kojima je to bilo najpotrebnije, a rezultat je da sam postala suosjećajnija osoba, manje sklona osuđivanju drugih, a istodobno i svjesnija članica zajednice. Nema tog plaćenog posla koji bi mi toliko pomogao, u tako kratkom roku, u vlastitom sazrijevanju kao što je bilo moje iskustvo upoznavanja tih ljudi, njihova načina života, iskustava i razmišljanja o jednom posve drugačijem sustavu vrijednosti. Putem volontiranja ne samo da se može pomoći drugome već se može pomoći i samom sebi, razviti zahvalnost, osjećajnost i suosjećajnost.

U klubu studenti postaju svjesni problema u svojoj zajednici, kako im pristupiti i riješiti ih, kako najpametnije iskoristiti novac iz budžeta kluba te kako osmišliti i provesti akciju skupljanja novca za neku ideju. Ovo poticanje studenata da budu svjesni svoje veze s ostatkom društva i da sebe doživljavaju kao jednu od karika društva nastavlja se i tijekom studija. Poput ostalih fakulteta i moj organizira dolazak mnogih predavača iz raznih volonterskih organizacija koji drže predavanja studentima i praktičnim akcijama šire ideju volonterstva.

Mnogi se studenti uključuju u akciju, primjerice, skupljaju prazne kutije po kampusu i u njih odlaze sve do čega dođu a što je trenutačno potrebno pojedincima u zajednici, poput konzervirane hrane, cipela ili tople odjeće za beskućnike ili pak raznih higijenskih potrepština. Mogućnosti za volonterski rad izvješene su posvuda po kampusu, u novinama i na internetu. Sve više i više škola počinje uključivati ‘service-learning’ – učenje kroz rad za zajednicu, u obrazovanje djece. Djecu se uči da mogu i trebaju pomoći svojoj zajednici, bez obzira na dob. Svaki student koji razmišlja o nastavku školovanja, ili nalaženju dobrog posla nakon diplome, zna da su volonterska i ‘internship’ iskustva vrlo važna pri apliciranju na fakultet, čak donekle važnija od prosjeka ocjena.

Koristi takvog ‘internshipa’ (volonterskog rada koji je organiziran preko fakulteta, a odnosi se na volontiranje u struci) za studenta su goleme. Procesom traženja organizacija i aplikiranja student stječe nove istraživačke vještine i znanja, uči pisanje aplikacije, životopisa te razvija sposobnosti predstavljanja na intervjuima. Istodobno postaje svjestan važnosti prvog dojma, svog govora tijela i kodeksa odijevanja. Vrlo je vjerojatno da će ga organizacija za koju radi nakon diplome i zaposliti. Organizacije rado zapošljavaju takve studente nakon što su već prošli neku vrstu obuke i pokazali veliku dozu požrtvovnosti, interesa i motivacije radeći bez naknade.

Tijekom rada student će sklopiti dovoljno poznanstava s ljudima iz svog područja koji će mu pomoći pri pronalaženju budućeg zaposlenja. Putem volontiranja student također stječe samopouzdanje, postaje svjestan svojih prednosti i nedostataka i uči kako utjecati na njih. Predmeti koje student sluša počinju imati više smisla jer je teorija pretočena u praksu. Volontiranje potiče razvoj kvaliteta koje svaki poslodavac cijeni: odgovornost, mogućnost rješavanja problema, profesionalni izgled, volja za učenjem i stjecanjem novih vještina, dobri odnosi sa zaposlenicima i, iznad svega, dobro upravljanje vremenom – ‘time management’. Putem volontiranja stječe se samopouzdanje, svijest o vlastitim prednostima i nedostacima. Uči se utjecati na njih.