Piše: Hrvoje Mateljić [email protected]

U prvih osam mjeseci ove godine banke su poduzećima odobrile gotovo 10 milijardi kuna kredita, a nekoliko tvrtki izdalo je i vlastite obveznice. No tako prikupljen novac ne završava uvijek u novim tehnologijama ili gradnji novih pogona.

Jedina svijetla točka u kreditima financiranog potrošačkog groznici stanovništva i države, izjavio je prošlog tjedna u emisiji HTV-a Otvoreno dr. Željko Lovrinčević, jest zaduživanje poduzeća koje govori da netko u Hrvatskoj novac ulaže u nove tehnologije, pogone i sl.

Teško je ne uočiti znakove investicijskog buma koji je posljednjih godina zahvatio domaći gospodarstvo: grade se tvornice, ostvaruju se rekordni brojevi preuzimanja i spašavanja. Pokazuju to i podaci Hrvatske narodne banke o rastu kredita poduzećima. U prvih osam mjeseci ove godine banke su poduzećima odobrile gotovo 10 milijardi kuna kredita pa je ukupna zaduženost poduzeća porasla s 58,6 na 68,1 milijardu kuna. No svi krediti ne završavaju u novim tehnologijama ili gradnji novih pogona. Prema podacima banaka, velik udjel kredita iskoristi se kao obrtna sredstva i, što je postalo još popularnije, reprogramiranje starih dugova. Naime, sve jača konkurencija na domaćem bankarskom tržištu dovela je do pada kamatnih stopa i povoljnijih ostalih uvjeta kreditiranja, što mnogi poduzetnici koriste da bi se riješili ne tako povoljnih zaduženja iz prethodnih godina. Problem pri analizi namjene kredita trgovačkim društvima jest u tome da banke ne vode posebno strukturu kredita poduzećima prema namjeni korištenja. Tako čak i HNB u svom najnovijem agregiranom mjesečnom statističkom izvješću banaka kredite poduzećima dijeli na samo dvije kategorije: kredite dane trgovačkim društvima u državnom vlasništvu i kredite odobrene ostalim trgovačkim društvima. Omjer je 1 prema 8 u korist nedržavnih trgovačkih društava. Za razliku od poduzeća, krediti stanovništvu uredno se dijele prema namjeni: stambeni, hipotekarni, za kupnju automobila, po kreditnim karticama i ostali.

Neke banke koje smo zamolili ipak su nam izasle u susret i izvukle okvirnu strukturu svojih kredita poduzećima prema namjeni. U Volksbanci je najveći broj kredita poduzećima u 2006. bio namijenjen dvjema svrhamama: projektno financiranje i obrtna sredstva. Zagrebačka banka kredite poduzećima prati po ročnosti (oko 40 posto su dugoročni krediti), po veličini tvrtke (više od 2/3 poslovnih kredita usmjeren je na financiranje malih i srednjih poduzeća s godišnjim prihodima do 300 milijuna kuna) i sektoru iz kojeg tvrtka dolazi (najčešće graditeljstvo, turizam, industrijska proizvodnja i brodogradnja). Prema kriteriju namjene, međutim, jedino je poznato da je kod malih poduzetnika ‘vrlo velik volumen’ iskorišten za financiranje investicijskih projekata.

Najkvalitetnije praćenje kredita poduzećima prema raznim kriterijima ima Hypo Alpe-Adria banka koja nam je dala i najprecizniji odgovor na pitanje namjene te kategorije kredita. Tako od ukupnog portfelja kredita odobrenih poduzećima 57 posto čine investicijski krediti, dok je 37 posto kredita bilo namijenjeno tekućem poslovanju, obrtnim sredstvima i reprogramu dugova.

Iako im statistički možda nije toliko važna, u proceduri dodjele kredita tvrtkama namjena je iznimno važna, a često je i ograničavajući faktor za dobivanje kredita. Stoga je možda još bolji pokazatelj stvarnih financijskih potreba domaćih gospodarstvenika način potrošnje kapitala prikupljen obveznicama. Za razliku od kredita, izdavatelji obveznica imaju potpunu slobodu pri potrošnji tako dobivenog novca.

Prethodnih se godina namjena kapitala prikupljenog obveznicama gotovo isključivo odnosila na investicije koje su u uvjetima rastućeg tržišta donosile visok povrat. Veći dio od ukupno 15 milijuna eura prikupljenih izdavanjem obveznica utrošen je na akviziciju njemačkog proizvođača sportske prehrane Haleka. Ostatak je potrošen na modernizaciju proizvodnje, i to posebice na kupnju novih proizvodnih linija u Cedeviti. Nabavljeni su novi strojevi za pakiranje Cedevita čajeva kao i nova linija za pakiranje vrećica Cedevite namijenjenih HoReCa kanalu – kaže Mladen Veber, stariji potpredsjednik Atlantic Grupe. Uzmemo li se u obzir da je Atlantic Grupa u 2005. godini ostvarila rast od 46 posto u odnosu na godinu prije, te da je organski rast prihoda od prodaje iznosio 18 posto, a da je ostali rast ostvaren preuzimanjem Haleka, zasigurno se može tvrditi da smo već u prvoj godini zabilježili pozitivne efekte te akvizicije.

Od ove godine investicijama se u popisu namjena novca prikupljenog obveznicama pridružilo i refinanciranje kao ravnopravni kanal potrošnje obvezničkog kapitala. Gotovo sve tvrtke koje su ove godine izdala obveznice dio tako dobivenog kapitala iskoristile su za refinanciranje starih dugova. Podravka je tako cijeli iznos ovogodišnje emisije obveznica, u vrijednosti od 375 milijuna kuna, iskoristila za refinanciranje postojećih obveznica i kreditnih zaduženja koja su bila pod nepovoljnim uvjetima od izdaja obveznica. Za refinanciranje postojećih kredita emisiju obveznica ove godine iskoristili su Nexe grupa i Metronet.

Namjena kapitala prikupljenog emisijom obveznica bila je dvostruka: dijelom refinancirati postojeći dug i iskoristiti povoljan trenutak zaduživanja u kunama na domaćem tržištu i postići time nekoliko efekata: fiksirati povoljnu cijenu duga u kunama u trenutku kontinuiranog rasta cijene kapitala vezanim uz strane valute, promijeniti valutnu izloženost i smanjiti valutni rizik, odnosno osigurati prirodni hedging s obzirom na to da nam se oko 80 posto prihoda ostvaruje na domaćem tržištu u kunama, a gotovo je sav dug bio indeksiran uz neku od stranih valuta (uglavnom euro), te izmjeniti ročnu strukturu izvora financiranja i refinanciranjem duga u eurima ozbiljno utjecati na smanjenje ponderiranog prosječnog troška kapitala. Osim refinanciranja postojećeg duga dobar dio sredstava koristit će se za nove investicije – rekonstrukciju postojećih i gradnju novih pogona te akvizicije predviđene strategijom poslovanja Nexe grupe – objašnjava Tomislav Rosandić, izvršni direktor za financije Nexe grupe.

U Metronetu također najveći dio od 120 milijuna kuna prikupljenih ovogodišnjom emisijom obveznica planiraju utrošiti za kapitalna ulaganja u infrastrukturu, poslovne procese, korisničku i mrežnu opremu te za refinanciranje postojećih kredita kod poslovnih banaka. Cilj je ulaganja zauzeti mjesto drugog najvećeg fiksnog operatera u Hrvatskoj.

Raiffeisenbank je svoju ovogodišnju emisiju obveznica iskoristio kao kapital za kreditiranje svojih klijenata. Ovogodišnje izdanje obveznica s početka godine, u vrijednosti od 600 milijuna kuna, jedino je koje smo planirali ove godine te zasad nemamo u planu novu emisiju. Prikupljena sredstva bila su namijenjena općem poslovanju RBA-a. Sredstva su uložena u tekuće poslovanje i očekivani efekti su već postignuti – kaže Zoran Košćak, član Uprave Raiffeisenbank.

Investicije su i dalje važna namjena novca prikupljenog raznim oblicima zaduživanja poduzeća (bankarski krediti, obveznice). No, menadžment kompanije sve je svjesniji da mu se u uvjetima velike ponude relativno jeftinog kapitala ponekad više isplati tako prikupljen novac ulagati u neke druge svrhe. Recimo, poboljšanje financijskog stanja prijevremenom otplatom starih, nepovoljnih dugova. Problem je, naravno, sama činjenica da se gospodarstvo našlo u situaciji kada tvrtkama katkad veći prinos donosi refinanciranje starih dugova od ulaganja u nove tehnologije i proizvodne pogone.