Piše: Lidija Kiseljak

Bugarska i Rumunjska bile su u fokusu većine tema na ovoj jednoj konferenciji Euromoney u Cavtatu. Te su dvije države napravile najveći dio posla među zemljama jugoistočne Europe i sljedeće godine postaju članice Europske unije. Većina analitičara predviđa im ubrzani gospodarski rast ove i sljedeće godine. Prema procjenama analitičara Bank Austrije i UniCredita, Hrvatska će u te dvije godine sve više zaostajati za Rumunjskom i Bugarskom. To bi nas trebalo zabrinjavati mnogo više od datuma prijama u EU. No, umjesto da u prvom planu hrvatskih ekonomista i političara bude problem kaskanja za tranzicijskom Europom, još se više pozornosti posvećuje prognozama o godini u kojoj Hrvatska može računati na punopravno članstvo.

Za neke analitičare godina prijama ponajprije ovisi o rješavanju problema u vezi s Ustavom EU, a za druge sporost domaćih pregovarača. Nakon otvaranja pregovora potvrđena je mogućnost članstva već 2009. godine. U Cavtatu su strani ulagači govorili o hrvatskom ulasku 2010. ili 2011. Kao što objašnjavaju, problem nije Hrvatska, nego problemi unutar EU. Zamjenik glavnoga pregovarača Boris Vujčić i državni tajnik Ministarstva financija Ante Žigman opovrgnuli su tvrdnje o kasnijem ulasku Hrvatske u EU te potvrdili da ciljna godina ostaje 2009.

• Ostajemo pri svom cilju – završetku pregovora do kraja 2008. godine te ulasku u EU godinu dana poslije – kaže zamjenik glavnoga pregovarača Boris Vujčić.

Strani ulagači ne znaju tko usporava, no znaju da rješavanje problema u vezi s Ustavom EU zahtjeva vremena. Jedan dio osoba koji je upoznat s cijelim procesom tvrdi da ga usporava administracija Europske komisije. Većina analitičara tvrdi da je pogreška u domaćim pregovaračima, odnosno sporosti donošenja zakona.

Takvo mišljenje dijeli CA IB-ov analitičar Goran Šaravanja. Istočno potvrđuje da je vidljivo da Europska komisija ima stroži pristup prema našem ulasku u EU, a što će biti slučaj i sa svim zemljama poslije nas.

• Očito je to na primjeru poglavlja tržišnog natjecanja, gdje su nam dana četiri preduvjeta: izvješća o brodogradnji, željezara, subvencijama i ujednačavanju uvjeta u slobodnim zonama. Program restrukturiranja za brodogradnju i željezare tek treba izraditi, a zatim ih Europska komisija treba prihvatiti. Računajući na to da bi Komisija program mogla odobriti tek potkraj sljedeće godine, poglavlje bi se moglo otvoriti tek 2008., što raspršuje želje naših pregovarača o završetku pregovora do kraja te godine. Neke je stvari trebalo ranije napraviti, kao, primjerice, program restrukturiranja.

Screening izvješće Europske komisije, koje se očekuje od kraja kolovoza, uskoro bi trebalo stići. Nakon toga je potrebna izrada i prihvaćanje pregovaračkih stajališta, kaže Vujčić:

• Tada ćemo moći otvoriti pregovore te znati i datume primjene zakona. Sljedeće godine slijedi donošenje 12 financijskih zakona. Najveće promjene očekuju se kod kreditnih konglomerata, osiguranja i tržišta vrijednosnih papira.

Među 12 je zakona i onaj o osiguranju depozita prema kojemu će se visina osiguranja trebati povećati na 20.000 eura. Iako su mnoge zemlje tražile odgodu tog zakona, kod nas vjerojatno neće ni biti te potrebe jer mi već i sad imamo dovoljno visok iznos osiguranoga depozita od 100.000 kuna, odnosno oko 14.000 eura.