Home / Informacije / Regionalna tržišta kapitala

Regionalna tržišta kapitala

Od regionalnih tržišta kapitala listopad je najviše optimizma donio Ljubljani i Banjoj Luci, a najmanje objema crnogorskim burzama.

O bjava devetomjesečnih prodajnih uspjeha Krke iz Novog Mesta, koji su označili drugi tjedan u listopadu, mnoge je ulagače ostavila u neizvjesnosti, pa se cijena Krkinih dionica, iako i dalje najlikvidnija, 19. listopada spustila na zaključnih 179.750 tola, što je i najniža vrijednost u četiri tjedna. Glavni burzovni indeks SBI 20 premašio je 5.800 bodova, što je do sada najveća zabilježena vrijednost. Rekord su postigle i dionice Pivo varne Laško, koje su u prilično velikom prometu sredinom mjeseca postigle cijenu višu od 8.600 tola, čime su prešle razinu na koju su dospjele još u svibnju 2004. Cijena dionica ove je godine porasla približno 15 posto, a zadnji je put počela dobivati na vrijednosti sredinom rujna. Polugodišnji poslovni rezultati ne pokazuju ulagačima da bi trebali posvetiti previše pozornosti toj dionici jer su prihodi i dobitak iz poslovanja gotovo isti lanjskim, a čisti je dobitak bolji tek za desetinu. Za dionice Aerodroma ovo je bio najbolji mjesec ove godine. Cijena dionica te kompanije, koja ima vrlo stabilan rast poslovanja i planove za budućnost, ove se godine nekoliko puta kretala između 10.000 i 11.000 tola. Zadnji pad početkom mjeseca posljedica je negativne reakcije ulagača na mogući ulazak Adria Airwaysa u vlasničku strukturu Aerodroma, ali je cijena dionica nakon godinu dana ponovno prešla granicu od 11.000 tola.

Mjesec su možda najbolje iskorištile Petrolove dionice, koje su nakon lošeg početka i kretanja cijene između 100.000 i 105.000 tola 19. listopada došle nadomak rekordu skokom na više od 116.000 SIT. Iako im je dio prometa preteo Telekom u prvih nekoliko dana trgovanja, kako se bližio kraj mjeseca, promet dionica slovenske naftne kompanije sve se više približavao rekordnom prometu ostvarenom u srpnju. Špekulativno raspoloženi ulagatelji usmjerili su se na dionice Telekoma, čiji se pritisak ponude polako smanjuje na razini od približno 70.000 tola. Uлагаče nije zbunilo ni posljednje objašnjenje iz Telekoma, koji je ove godine zbog prijelaza na nove računovodstvene standarde smanjio vrijednost kapitala na 32 milijarde tola. Smanjenje koje je to društvo prikazalo u prospektu za burzovnu kotaciju zbunilo je predstavnike Ljubljanske burze. Telekomove dionice sigurno su zadovoljile ulagače na Ljubljanskoj burzi jer su unatoč donekle mirnim danima ostvarile dnevni promet iznad milijarde tola.

Nešto je manje optimizma bilo u Beogradu, iako je glavni indeks BELEXm u jednom trenutku dosegao novi povijesni vrhunac. Međutim, primjećivao se priličan pad prometa, što su najviše osjetila neka najlikvidnija izdanja, poput AIK banke i Agrobanke. Poslije dugoga razdoblja obveznice su ponovno zanimljive ulagačima, a razlog može biti prije svega najniža vrijednost eura u posljednjih 19 mjeseci. Zato investitori ulažu u obveznice, kojima se trguje u eurima i čija je isplata u roku dopuštena u eurima, pa se tako žele zaštititi od očekivanog jačanja eura u budućnosti.

Dionice Agrobanke sve su češće na meti prodavatelja, tako da su se tijekom listopada spustile oko sedam posto. Na meti ulagača sve su više poduzeća iz sektora niskogradnje. Najveću je njihovu pozornost u posljednja dva mjeseca privuklo Poduzeće za puteve Beograd. Ta je kompanija u većinskom vlasništvu Poduzeća za puteve Niš, koje ima 69 posto dionica, a otprilike 15 posto u privatizacijskom je registru (dionice koje će se podijeliti srpskim građanima poslije završetka procesa privatizacije i bit će na tržištu za približno dvije godine). Poduzeće za puteve Beograd jedan je od lidera na srpskom tržištu; poslovni rezultati kompanije u 2005. bili su iznadprosječno dobar, realan rast imovine iznosio je više od 60 posto, a poslovni prihodi oko 25 posto. Potkraj srpnja i početkom kolovoza ove godine počelo je intenzivnije trgovanje dionicama tog emitenta, a cijena je za manje od dva mjeseca zabilježila streljiv rast od čak 230 posto. Tehnogasov menadžment najavio je daljnja ulaganja i širenje proizvodnih kapaciteta. Tijekom ove godine ta je tvrtka u proizvodnju uložila gotovo 50 milijuna eura, a cilj je da se iz Srbije opskrbljuje i dio tržišta Rumunjske, Bugarske, Grčke te Madarske. Energoprojekt holding izdao je 3.315.216 dionica koje će biti ponuđene dioničarima koji već imaju udjel u tvrtkama u vlasništvu tog holdinga. Oni mogu zamijeniti jednu dionicu tvrtke koja pripada holdingu za jednu dioniču holdinga. Cilj je da se sve operacije grupiraju u jedno tijelo kako bi se poboljšala učinkovitost. Ukupni broj dionica tako će se povećati 59 posto.

Narodna banka Srbije priopćila je da su ukupne devizne rezerve zemlje premašile 8,4 milijarde eura, odnosno 10,7 milijardi dolara; takva razina osigurava pokrivenost novčane mase od 407,8 posto.

Konzorcij u kojem su ciparska tvrtka Ist point i beogradski Žito- mlin kupila je Beogradsku pekarsku industriju (BPI) za dva milijuna eura. Novi se vlasnik BPI-ja ugovorom koji je potpisao s Agencijom za privatizaciju obvezao da će u tu tvrtku, koja zapošljava oko 1.300 radnika, uložiti 6,7 milijuna eura i prihvatiti minimalne obveze socijalnog programa. Ist point i Žitomlin u vlasništvu su Žorana Drakulića, koji je vlasnik i beogradskoga Klasa. Drugorangirani ponudač na tenderu za prodaju BPI-ja bio je konzorcij tvrtki Finartis Private Equity s Kajmanskih otoka, Arex iz Beograda i novosadskog MK Komerca.

Sva tri indeksa na Banjolučkoj burzi (BLSE) stalno su obarala rekorde na tjednoj razini. Telekomove (TLKM) dionice i dalje su najlikvidnije izdanje, a približavanjem isteka roka za privatizaciju vrijednost polako dostiže razinu od tri KM. Trend rasta dionica dviju rafinerija nastavlja se i iz tjedna u tjedan pa su dionice Rafinerije ulja i Raffinerije nafta kraj listopada dočekale 60-ak posto jače nego što su bile početkom mjeseca. Petrol (PTRL), treća kompanija uključena u sporazum Vlade RS i ruske kompanije Zarubežneft, tek je u drugom tjednu listopada postala zanimljiva ulagačima iako je prema sporazumu za njega ponuđena najviša cijena, 1,53 KM za dionicu. Privatizaciju, međutim, i dalje otežavaju repovi iz prošlosti. Naime, dok stručnjaci ruske tvrtke Zarubežneft vrše uvid u poslovanje Rafinerije nafta u Bosanskom Brodu, Rafinerije motornih ulja u Modriči i banjolučkog distributera gorivom Petrola, otkriven je još jedan hipotekarni kredit tog poduzeća. Prva posljednja Vlada RS odobrila je austrijsko-liberijskoj tvrtki Orbal Marketing Serviceu Nikolaos Omana hipoteku u Rafineriji nafta vrijednu 60 milijuna američkih dolara. Dok su predstavnici Vlade u Banjoj Luci nastojali postići dogovor s vjerovnicima o načinu podmirenja obveza Rafinerije nafta, u uređenom premijera Milorada Dodika stigao je Orbalov zahtjev o višemilijunskim potraživanjima. U Banjoj Luci tvrde da Orbalova hipoteka nikada nije bila uknjižena. Ugovor o Orbalovoj pozajmici od 60 milijuna dolara bez kamata na rok od 45 dana Rafineriji nafta u Bosanskom Brodu potpisan je na Palama u veljači 1995. Predsjednik privremenog Nadzornog odbora Rafinerije nafta Bosanski Brod Jovo Dobrić rekao je da Zarubežneft odmah nakon kupnje namjerava obnoviti starija postrojenja za preradu nafta.

‘Sadašnja bi postrojenja nakon obnove mogla prerađivati približno 1,2 milijuna tona sirove nafta na godinu’ – rekao je Dobrić dodavši da bi Rafinerija u novom postrojenjima mogla na godinu preraditi tri milijuna tona nafta.

Na Sarajevskoj je burzi trgovanje promjenjivo, uz oporavak većine dionica investicijskih fondova. Glavni je indeks BIFX stabilan, na približno 4.500 bodova, pa je na mjesečnoj razini porastao pet posto. Bosnoljekove dionice prve su uvrštene na kotaciju Sarajevske burze, gdje se njima trguje od 9. listopada. Tako je Bosnoljek (5.843.276 redovitih dionica) postao prva kompanija čije su dionice uvrštene na prestižni segment kotacije Sarajevske burze, za što je potrebno ispuniti određene uvjete.

Na kotaciju Sarajevske burze u sljedećem će se razdoblju uvrstiti dionice još tridesetak uspješnih poduzeća, najavio je direktor burze. Posebno je pala cijena fondova, i to zato što su crnogorski fondovi najskuplji u regiji. Upravo je korekcija njihove vrijednosti dovela do toga da se pala približavaju cijenama koje bi mogle biti zanimljive ulagačima, osobito domaćima, koji su ih kupovali i kad su bili nepovoljniji.

Diskont između tržišne cijene i neto vrijednosti, koji je glavni reper ulagačima, a dobiva se dijeljenjem vrijednosti imovine fondova s brojem dionica, ne prelazi 30 posto. Međutim, polako se povećavaju diskonti kod fondova i u Crnoj Gori, što je bio slučaj proteklih tjedana, posebno s HLT-om, kod kojeg je diskont u odnosu na neto vrijednost porastao na približno 21 posto. Diskont se kod ostalih fondova kreće od 22,9 do 30 posto; kod Monete je 22,9, Eurofonda 26,8, Trenda 25,7, MIG-a 28,8 te Atlas 30 posto.

Ohrabruje, međutim, podatak o rastu stranih ulaganja. Direktor Agencije za promociju stranih investicija (MIPA) Petar Ivanović izjavio je da je do kraja rujna ove godine u Crnu Goru uloženo otprilike 317 milijuna eura i da očekuje kako će do kraja godine strana ulaganja iznositi 410 milijuna eura, odnosno 660 eura po stanovniku.

Crna Gora bi sredinom studenoga trebala dosegnuti razinu ulaganja s kraja prošle godine, kad je bila treća u Europi, poslije Estonije i Češke. MIPA očekuje da bi iduće godine, s približno 800 eura stranih ulaganja po stanovniku, mogla doći na drugo mjesto.