U rujnu usporen rast industrijske proizvodnje

Nakon pomalo neočekivano snažnog rasta industrijske proizvodnje u kolovozu tijekom idućeg je mjeseca ponovno ostvaren rast proizvodnje, ali s vidljivo slabijim intenzitetom. Tako je prema podacima Državnoga zavoda za statistiku u rujnu 2006. godine ukupna industrijska proizvodnja zabilježila rast od tri posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Na usporavanje stope rasta industrijske proizvodnje tijekom rujna utjecala je i viša prošlogodišnja baza, odnosno to što je rujan 2005. imao jedan radni dan više. Tijekom rujna nastavio se trend natprosječno snažnog rasta proizvodnje kapitalnih dobara (15%) te trajnih proizvoda (18%). Tijekom prvih tri ovogodišnja tromjeseci ukupna industrijska proizvodnja ostvarila je rast od 3,9% u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Takva su kretanja u skladu s našim prognozama o usporavanju rasta industrijske proizvodnje tijekom 2006. u odnosu na prošlu godinu, kad je ostvaren rast od 5,1%. Također, važno je napomenuti da je prerađivačka industrija ostvarila ispodprosječni rast od 3,7% tijekom prvih devet ovogodišnjih mjeseci.

Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju tijekom rujna 2006. nisu u prosjeku zabilježile promjenu u odnosu na prethodni mjesec. Istodobno je na godišnjoj razini zabilježeno veće slabljenje pritiska na rast potrošačkih cijena. Tako su u usporedbi s prošlogodišnjim rastom potrošačke cijene zabilježile rast od 2,8%, čime je prvi put nakon lipnja 2005. zabilježena godišnja inflacija niža od 3%. Smanjenje maloprodajnih cijena naftnih derivata u Hrvatskoj, kao posljedica pada cijena sировe nafti na svjetskim tržištima, povoljno je utjecalo na ublažavanje pritiska na rast cijena i na mjesečnoj i godišnjoj razini. Tijekom trećega tromjeseca 2006. prosječni je rast potrošačkih cijena iznosio 3,2% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Međutim, zbog snažnijeg rasta cijena u prvoj polovici godine prosječna je promjena potrošačkih cijena u prvih devet mjeseci 2006. bila nešto viših 3,5%.

Na međubankarskom tržištu trgovanje se ponajviše odvijalo u malom rasponu od 7,390 do 7,395 kuna za euro. Iako je u petak zabilježeno nešto dinamičnije trgovanje, uz nešto istaknutiju volatilnost tečaja i veći opseg trgovanja, kraj prosloga tjedna završen je trgovanjem na razini od oko 7,390 kuna za euro. Tako je na tjednoj razini zabilježeno jačanje kune prema euru, što potvrđuje i kretanje HNB-ova srednjeg tečaja.

Tijekom prosloga je tjedna na međunarodnom tržištu zabilježen prekid trenda jačanja američke valute prema euru i jenu, koje je posebice bilo istaknuto u drugoj polovici tjedna. Posljedica smanjenja proizvođačkih cijena na mjesečnoj razini i negativnih trendova u industriji bilo je smanjeno očekivanje zadržavanja trenutačne razine FED-ove kamatne stope, što je utjecalo na smanjenje potražnje za dolarom. Tako se, nakon što je prošli tjedan počeo trgovanjem na razini od 1,251 dolara za euro, tečaj EUR/USD na kraju tjedna nalazio na višoj razini, na 1,262 dolara. Određene naznake smirivanja sukoba međunarodne zajednice i Sjeverne Koreje povoljno su utjecale na kretanje azijskih valuta pa je potkraj tjedna dolar vrijedio oko 118,7 jena.